SVIMA DOSTUPAN Zdravlje Doživio 152 godine jer je svakodnevno konzumirao ovaj napitak. Doznajte koji!

Zanimljivo, ali upravo ovu nevjerojatnu namirnicu često zaobilazimo ili čak bacamo…

Ako ste na tržnicama uvijek zaobilazili police sa sirutkom ili je bacali ako sami kod kuće pravite jogurt, kefir ili sir, nemojte to više raditi jer je sirutka drevni lijek koji je preporučivao i sam Hipokrat. Dugo se smatralo da su Norvežanke dugovale svoju prekrasnu put upravo ovom napitku. Za dug i kvalitetan život savjetovao ju je čak i cijenjeni doktor Paavo Ariola. Dokaz da je sirutka čudotvorna je i Old Thomas Parr, skromni engleski seljak koji je doživio 152 godine. Bio je poznat po tome što je pio sirutku svaki dan.

Sastav i ljekovitost sirutke

Za prehranu je ova namirnica prikladna od začeća do duboke starosti. Čak se i zbog sličnosti majčinom mlijeku može koristiti kao nadomjestak za mlijeko u prehrani dojenčadi.

Sirutka je u izvornom obliku tekućina koja sadrži manje od 1 % bjelančevina i preko 93 % vode. Glavni sastojci sirutke su kalij, natrij, magnezij, fosfor, željezo, cink, bakar, kobalt, mangan, molibden, vitamini, vrijedni enzimi i aminokiseline.

Samo 26 kalorija sadrži sto grama sirutke, zbog čega je posebno pogodna za mršavljenje.

Najzdraviji napitak za bolesnu jetru

Čista jetra ključ je dobrog zdravlja, a sirutka je moćan čistač jetre. Ako bolujete od bilo kakve bolesti jetre, redovito pijte sirutku. Sirutka sadrži beta-laktoglobulin koji opskrbljuje organizam aminokiselinama zvanima BCAA, koje značajno pomažu kod uznapredovalih jetrenih bolesti.

Oboljelima od ciroze suplementiranje s BCAA pomaže da žive duže i kvalitetnije, tvrde stručnjaci.

Alfa-lactalbumin koji sadrži sirutka, obiluje esencijalnom aminokiselinom triptofanom poznatom po reguliranju sna i poboljšavanju raspoloženja. On je bogat imunoglobulinima i lizosomom koji jačaju imunitet, što je vrlo korisno kod kroničnog hepatitisa. Ujedno, sadrži i protuupalni laktoferin, sastojak od neprocjenjive važnosti za one čija je jetra podložna upalama. Sirutka je puna cisteina koji su potrebni tijelu za proizvodnju glutationa, antioksidansa koji štiti tijelo od upala i toksina. Razina cisteina jako je niska kod oboljelih od hepatitisa C, što pogoršava oštećenja jetre.

Naime, glutation je moćan antioksidans koji pomaže kod problema sa štitnjačom, kroničnim upalama, rakom, multiplom sklerozom i Parkinsonovom bolesti.

Za izdržljivost i mršavljenje

Ako se intenzivno bavite sportom, pokušavate smršavjeti, pod stresom ste ili bolujete od teške bolesti, sirutka bi trebala biti dio vašeg svakodnevnog jelovnika. Sirutka obiluje elektrolitima, odlično hidratizira tijelo, daje više energije pa je puno prikladnija od štetnih energetskih pića.

Sirutka je glavna sirovina za proizvodnju proteina koji su, kao što se zna, neizbježan dio prehrane svakog sportaša te konzumiranje sirutke omogućuje brži oporavak i rast mišića nakon vježbanja, smanjuje apetit i potiče mršavljenje.

Ujedno doprinosi i krvožilnom zdravlju jer smanjuje glukozu u krvi i krvni tlak, pokazuju istraživanje. Pošasti modernog života poput debljine, visokog tlaka, umora i stresa možete ublažiti redovnom konzumacijom sirutke.

Narodni lijek za probavu

Mliječna kiselina koju posjeduje sirutka smanjuje prekomjeran broj gljivica i bakterija u crijevima, a njezin niski PH potiče njihov rad.

Preporuča se redovito konzumiranje kod zatvora, nadutosti, grčeva, divertikulitisa i kroničnih upala crijeva.

Ovaj stari narodni lijek može značajno pomoći kod:
– kroničnog umora i stresa
– debljine i prejedanja
– visokog tlaka
– pada imuniteta
– želučanih tegoba
– bolesti jetre
– kandide
– čišćenja organizma od toksina

Priprema i primjena sirutke

Najbolja stvar kod sirutke jest da je možete i sami napraviti od sirovog domaćeg mlijeka ili kupiti na tržnicama ili u trgovinama eko-hrane ili je pak nabaviti od lokalnih proizvođača. Kozja sirutka je najbolja, ali dobra je i kravlja. Najvažnije je da je riječ o pašnim životinjama koje nisu “pumpane” hormonima. Od 10 litara mlijeka u prosjeku se dobije jedan kilogram sira i devet litara sirutke.

Zato što ima diueretička svojstva, sirutku se u početku preporuča piti umjereno, no možete je piti triput dnevno po 1,5 decilitar, a postepeno ovu dozu možete povećati i do litre dnevno.

Ako imate probavne smetnje, samo promiješajte žlicu sirutke u čaši vode i popijte prije svakog obroka.

Sirutku osim za liječenje možete koristiti i za vanjsku njegu kože i kose, u pripremi pekarskih proizvoda i smoothieja te u prehrani domaćih životinja i kućnih ljubimaca.

NEVEROVATNA ISPOVEST BEOGRAĐANKE: 4 godine sam provela kao ROBINJA u arapskom haremu u Dubaiju!

Istinita priča Beograđanke koja je četiri godine provela u jednom arapskom haremu u Dubaiju. Posle dramatičnog raspleta događaja i kraćeg boravka u Turskoj, u Beograd se vratila krajem 1995. Sada živi na Novom Beogradu.

Priča jedne Beograđanke…

“Prošlo je nekoliko dana, a moja svakodnevica bila je siva. Dosada, samoća, crne misli. Stalno sam maštala o Beogradu. Vraćala se noću u njega, šetala Adom Ciganlijom, a ujutru, kada bih se probudila, opet plakala. Onda mi je iznenada, posle obilnog ručka, moj stražar saopštio da ću ići u malo dužu šetnju.

“Spremite se”, kazao je on, “Za pola sata sam ovde kod vas”. Kada je došao, krenuli smo produžetkom hodnika, prošli kroz jedna mala vrata, spustili se niz nekoliko stepenica i ušli u veliku prostoriju sa staklenim vratima. Ta vrata su se otvarala i zatvarala po sistemu foto-ćelije. Napolju je opet bilo izuzetno vruće. Bila sam samo umotana u lagano belo platno. Nakon dvadesetak metara hodanja stazom ušli smo u neko žbunje, kao u tunel. Bila je prijatna hladovina i nakon nekoliko desetina metara skrenuli smo desno, pa opet levo. Ispred nas je, kao iz raja, izronio predivan bazen, nepravilnog oblika, sa kaskadom na jednoj strani, slapom koji gotovo da se nije čuo.

U bazenu i pored njega bilo je, koliko sam uspela da procenim na prvi pogled, dvadesetak devojaka. Nije se moglo reći koja je lepša. Za savremene ukuse svaka je imala po nekoliko kilograma viška, ali za ukuse prostora na kojem smo se našle bile su idealne.

Čovek iz moje pratnje mi je pokazao da se mogu osvežiti u bazenu. Rekla sam mu da nemam kupaći kostim, a on mi je pokazao na jednu malu prostoriju, svu u cveću, sa desne strane bazena. Prošetala sam do nje, nije bilo vrata, a na sredini prostorije stajao je sto na kojem su bili poređani preparati za negu tela, najboljih i najpoznatijih svetskih firmi. Na povećoj polici, suprotno od vrata, bili su kupaći kostimi, videlo se neupotrebljavani. Izabrala sam jedan, obukla ga i spustila se u bazen. Na desetak metara od ruba bazena bio je zid visok oko tri metra i tako na dve strane. Ostale dve zatvarala je palata, odnosno njen depadans. Izmedu zida i ruba bazena bili su pravi nanosi cveća, među kojima je dominaralo rastinje ružičastih cvetova. Sve je delovalo kao iz bajke.

Okretala sam se oko sebe, zamahivala plivajući, a onda sam osetila nečiju ruku na leđima. Bila je to Holanđanka. Silno sam se obradovala, ali ona je odmah otplivala na drugu stranu. Shvatila sam to kao poziv i krenula za njom. Sačekala me ispod slapa, uranjajući u vodu i pojavljujući se iznad nje.

foto Profimedia
FOTO PROFIMEDIA
“Znam kako se osećaš, ja sam ovde dve godine. Biće prilike za razgovor, od danas ćeš često biti sa nama, ali vodi računa da previše ne razgovaraš ni sa jednom od nas. Zapamti samo jedno, odavde niko nije pobegao i ne misli o tome. Svaka od nas ima različita iskustva, sve zavisi od tebe. Znam da su ti rekli o četvorogodišnjem boravku i stanu u bilo kojem kraju sveta, ali nijedna od nas ne zna da li je to istina. Nekoliko devojaka otišlo je odavde za ove dve godine, ali ko će znati gde. Na ovaj bazen možeš da dođeš svakog dana, ali više bih volela da se viđamo u teretani. Tamo ćeš verovatno sutra”, rekla mi je Anet i otplivala.

Često smo se sledeće nedelje viđale na bazenu i u dvorani sa najsavremenijim spravama za bildere. Ona je nekako isposlovala da radimo zajedno, spravu pored sprave. Kasnije mi je kazala da je uspela u tome zahvaljujući jednom od ljudi iz pratnje, stražara, koji pokazuju više razumevanja za želje devojaka nego drugi.

“Oni su bezopasni”, nasmejala se Anet, pokazujući na naše stražare.

“Nijednu od nas prstom nisu dotakli”, kazala je Holanđanka.

Od nje sam čula da su ostale devojke uglavnom iz Evrope i da su neke od njih, po sopstvenom priznanju, pre dolaska u Dubai bile prostitutke visokog ranga. Dakle ona kategorija koja “radi” po luksuznim hotelima i kao pratnja poslovnim ljudima najviše klase. Zaboravila sam da kažem da je dva dana po dolasku počeo lekarski pregled -vodali su me od stomatolaga do ginekologa i nakon detaljne medicinske kontrole moga tela rečeno mi je da sam izuzetno zdrava. Sve devojke su prolazile taj put, a Anet mi je kazala da su takvi sistematski pregledi dva puta godišnje.

“Jesi li bila kod Gospodara?”, upitala me jedno popodne na bazenu moja prijateljica Holanđanka. Kad sam joj rekla da nisam samo se smejala, odbijajući da govori detalje. Pošto sam sa njom postala vrlo bliska, osećala sam da je osoba od poverenja. Upitala sam je koliko često ostale devojke odlaze u odaje čoveka čije smo vlasništvo.

“Draga moja, toliko retko da se na to i zaboravi”, odgovorila je i dodala: “Ali zato postoje drugi načini da zadovoljiš ono što priroda traži od tebe”, kazala je zagonetno se smešeći.

Istog dana, naveče, moj sobar je upitao želim li da večeram u sobi ili možda u bašti, sa još nekoliko devojaka, jasno, tražila sam ovo drugo, iznenađena ponudom. Ali osetila sam da se nešto menja u tretmanu prema meni. Verovala sam da je prošao period ocenjivanja, probe ili nečeg sličnog. Na večeru sam otišla, jasno u pratnji. Proveli su me kroz jedan deo parka. Shvatila sam da prolazim nedaleko od bazena. Iza žive ograde ugledala sam svetlo. Došli smo do ulaza i ja sam shvatila da je to mesto gde ću da večeram. Na uzdignutom podijumu bilo je dvadesetak stolova, bašta je bila elipsastog oblika sa vodom okolo i jednom malom fontanom u sredini. Cveća je bilo neubičajeno mnogo, možda čak i više nego oko bazena. Nikad mi neće biti jasno kako su i na koji način doveli toliku vodu u palatu i oko nje, u te silne bazene, fontane, veštačke vodopade.

Određeno je da za večerom sedim sa jednom devojkom koja je bila mojih godina, imala je tamniju kosu od moje, ali mogla se smatrati plavušom. Razgovor smo počele ocenama hrane, a onda me ona, na prilično lošem engleskom, upitala iz kojeg sam kraja sveta. Spomenula sam Evropu.

foto Profimedia
FOTO PROFIMEDIA
“Draga moja, sve smo mi ovde iz Evrope. Možda su dve-tri Amerikanke, ali pitam te iz koje zemlje. Spomenula sam Jugoslaviju, na šta je moja sagovornica podigla glavu i malo zadržala pogled. Nastavila je da jede i ćuti. Kada su moj i njen čuvar odšetali do stola sa pićem i počeli razgovor, udaijeni od nas dvadesetak metara, moja nova poznanica je poluglasno rekla.

“Ja sam Čehinja, znam Jugoslaviju, tamo sam dolazila na letovanje sa roditeljima. Iz kojeg si dela Jugoslavije?”, upitala me je.

“Iz Srbije”, kazala sam.

“Ovde je do pre pet meseci bila jedna devojka iz Srbije, ali nisam se družila sa njom i ne znam kako se zvala”, rekla je Čehinja.

Ja sam se prosto skamenila. Nisam mogla da verujem. Pitala sam je da li je sigurna, a Irena je, jer tako se Čehinja zvala, potvrdno klimnula glavom. Tražila sam da mi opiše tu moju zemljakinju, koju je zadesila ista sudbina.

“Bila je slična tebi, samo malo niža i spominjala je često Beograd i Novi Sad, tako da nisam sigurna gde je živela pre dolaska”, kazala je Irena.

Nakon večere, dugo sam stajala na balkonu i osluškivala glasove noći. Osećala sam tišinu i mir koji bi za svakog neupućenog bio opijajući, ali ne i za nas koje smo ovde i koje znamo šta se krije iza zidina predivne palate. Razmišljala sam o toj devojci, htela sam da saznam još nešto, sa kim je bila posebno dobra, kako se zvala, u kom delu palate je bila, zašto je nema, da li ona pripada onim devojkama koje su “odslužile” svoje četiri godine i sada vidaju “rane” u nekoj od svetskih metropola. I to mi je postala uteha, ta pomisao da ću za ovo što me snašlo ipak dobiti neku nagradu. Bio je to novi dokaz poraza.

foto Profimedia
FOTO PROFIMEDIA
Sutradan, nakon doručka, moj čuvar je predložio da prošetamo. Znala sam da ne smem da odbijem. Ćutala sam i krenula uporedo sa njim. Verovala sam da me vodi kod Gospodara, da je došao trenutak zbog kojeg sam ovde. Obilazili smo delove palate, laganim korakom, koji mi je ostavljao dovoljno vremena za razgledanje. Divila sam se raskoši, predivnim a krajnje jednostavnim detaljima uradenim u orijentalnom stilu, parku koji mi se učini nepreglednim, a u stvari je bio savršeno isprepletan i obrastao u zelenilo. Sve je to davalo utisak veličine, monumetalnosti. Zastala sam da

APSOLUTNA ODBRANA: Očistite 80% teških metala iz organizma u roku od 42 dana

Теški mеtаli su čеstо vеzаni zа pојаvu mnоgih zdrаvstvеnih prоblеmа kао štо su bоlеsti srcа, rаk, еmоciоnаlni prоblеmi, pogoršanje kоgnitivnih funkciјa, bоlеst plućа, slаbе kоsti i bоlеsti bubrеgа.

Kоriјаndеr је jednogоdišnjа bilјkа, prеpunа minеrаlа kао štо su kаlciјum, kаliјum, mаgnеziјum, mаngаn i gvоžđe (еsеnciјаlni minеrаli).

Таkоđе је bоgаt vitаminimа K i А. Оvа bilјkа је u stаnju dа dеtоksikuje tijеlo od tеških mеtаlа i sličnih оtrоvnih zаgаđivаčа. Nаimе, nеvjеrоvаtna je zа uklаnjаnjе žive iz sistеmа.

Prеmа mnоgim istrаživаnjimа, korijander imа јаka аntiglјivična, аntisеptička i аnti-inflаmаtоrnа svојstvа i u stаnju je dа smiri infеkciјu i upalu vrlo brzо.

Тim istrаživаčа sa Instituta mеdicinskih nаukа u Nјu Dеlhiјu, nаprаviо je еkspеrimеnt tako što su ubrizgаvаli toksične supstance u šаpе pаcоvа kаkо bi izаzvаti оticаnjе i upаle kоје pružаju istе еfеktе kао rеumаtоidni аrtritis kоd lјudi.

Nјihоvi rеzultаti su pоkаzаli dа је upotreba korijandera kao lijeka, uspjеla dа ublaži ove simptome.

Sаdа ćеmо vаm prеdstаviti јеftinu i еfikаsnu mеtоdu kојu mоžеte da koristite svakodnevno.

Uzmite prеgršt sirоvоg, оrgаnskоg korijandera, usitnite u blеndеru i dоdајtе gа u voćni šejk. Таkоđе ga možete dodavati presnog u hranu.

DR BURZINSKI: IMAM LEK ZA RAK VEĆ 30 GODINA, ALI NE ŽELE DA GA ODOBRE JER JE SMRT NAJBOLJI BIZNIS!

On tvrdi da posjeduje lijek protiv raka. Njegovi protivnici traže dokaze. On nudi 8.000 priča u kojima ljudi tvrde kako su lijekovi doktora Burzynskog spasili njihove živote ili živote njihovih najmilijih.

Velike farmaceutske kompanije traže naučne studije, Burzynski kaže da ih ne može dati, jer mu ne dozovoljavaju da lijek pusti u proizvodnju. Tako ukrug već tri decenije. U narednih godinu dana osam miliona ljudi će umrijeti od nekog oblika raka, od toga je tri četvrtine Amerikanaca. Niti u jednoj zemlji od raka ne umire tako mnogo ljudi kao u Americi. Smrt nije samo smrt. Ona je i dobar, unosan biznis

U proteklim stoljećima čovječanstvo je pronašlo mnogo toga, kako bi život postao podnošljiviji, posebno kada godine ili nesreće uzmu svoj danak. Tako danas postoje naočale, slušni aparati, ortopedska pomagala i vještački zubi, a nedavno smo pisali i o potpuno funkcionalnim vještačkim udovima. Ne tako davno djeca su umirala od dijareje, a upala pluća bila bi fatalna u većini slučajeva. Pronašli smo lijekove i adekvatne terapije za mnogo bolesti i tako došli u mogućnost da sebi produžimo život za više godina. Samo jedno oboljenje odolijeva našoj želji za besmrtnošću. Uzalud decenije istraživanja, uzalud milijarde dolara potrošenih u istraživanja, uzalud stotine radova brojnih istraživača i naučnika. Rak ostaje misterija i nepobjediva tvrđava za medicinu, koja još ne zna tačno ni šta uzrokuje ovo oboljenje ni šta pogoduje njegovom rastu.

Rak nije bolest siromašnih. Naprotiv. On pogađa sve društvene slojeve, sve rase i sve kulture. Loša ishrana, cigarete, život u zagađenom okolišu mogu kod nekih osoba izazvati rak, no to i ne mora biti slučaj. Od raka debelog crijeva obolijevaju i ljudi koji nikada nisu jeli brzu hranu, za koju se vjeruje da uzrokuje ovo oboljenje.
Od raka pluća obolijevaju i ljudi koji nikada pušili. Znakovit je slučaj čuvenog komičara Andyja Kaufmana, kojeg je maestralno odigrao Jim Carrey u filmu „Čovjek na Mjesecu”, koji privatno nikada nije pušio, ali godinama je radio u zadimljenim klubovima, te umro od raka pluća. Linda McCartney, supruga jednog od najbogatijih Britanaca svih vremena, bivšeg “Beatlesa” Paula McCartneya, umrla je 1998. od raka dojke. Njen bogati suprug i danas često u medijima ističe kako bi da može danas zamijenio cijelo svoje bogatstvo za život svoje supruge. No, njegovih 800 miliona dolara nije moglo pomoći borbi protiv opake bolesti. Rak je i ovog puta izašao kao pobjednik, dokazujući da je gospodar naših života, bez obzira bili siromašna radnica s polja riže u Kini ili poznata i bogata glumica Angelina Jolie.

{adselite}Jolie je nedavno šokirala cijeli svijet odlukom da odstrani obje dojke, kako bi spriječila eventualno oboljevanje od raka, čije ćelije se nalaze u tijelu ove uspješne i humane žene. Da postoji lijek za rak, recimo u vidu tablete i injekcije, Jolie bi ga bez sumnje mogla priuštiti, no takvog nečega još nema, niti je izvjesno kada će se pojaviti. Postoji samo nada da će nas bolest zaobići.

Čudo ili ubleha iz Teksasa

Osim hemoterapije, te skupih lijekova, brojni oboljeli od raka nadu polažu u čovjeka koji se zove doktor Stanislaw Rajmund Burzynski. Živi i radi u Houstoneu, u Teksasu, i danas je, vjerovatno, najkontroverzniji ljekar današnjice. On je čovjek koji ima čitavu zajednicu sljedbenika i poštovalaca, te veliku armiju protivnika koju čine, uglavnom, predstavnici moćnih farmaceutskih kompanija i vladini službenici, koji osporavaju validnost njegovih istraživanja. Za jedne šarlatan, za druge spasitelj, Stanislaw Rajmund Burzynski i dalje radi u svojoj modernoj klinici i tvrdi da je otkrio način na koji rak, zapravo, djeluje i kako se naše tijelo brani od njega.

Naše tijelo proizvodi mnogo ćelija, a svaka deseta od njih je potencijalno kancerogena. Zašto onda svi ne obolimo od raka? Zato što naše tijelo ima svoj odbrambeni mehanizam protiv ove bolesti. Taj mehanizam se sastoji od antineoplastona koji neutraliziraju ćelije raka u našem organizmu, kaže doktor Burzynski u filmu „Rak je ozbiljan posao”.

I spomenuti film i doktor Burzynski, kao i postojanje materije pod imenom antineoplastoni, često su posljednjih godina na udaru kritika, posebno zbog određene tajnovitosti koju spomenuti doktor pravi oko svojih istraživanja. No, kada se na stranu ostavi kontroverza o istraživanju raka, Burzynski je vrlo obrazovan ljekar i vrlo plodan autor, sa više od 300 objavljenih radova.

Rođen je 1943. u poljskom gradu Lublinu, gdje je 1967. diplomirao medicinu kao najbolji od 250 studenata u klasi. Iste godine je otkrio „prirodno postojeće peptide u ljudskom tijelu koji kontroliraju rast ćelija raka”. On je, također, otkrio da ovi peptidi nedostaju u organizmima oboljelih od kancerogenih oboljenja.

Iduće godine Burzynski je magistrirao na Medicinskoj akademiji u Lublinu, te je uz odlične preporuke svojih profesora i stipendiju, otputovao na usavršavanje u SAD, gdje je na Baylor koledžu u Houstoneu od 1970. do 1977. radio kao istraživač i asistent profesora. Njegovo polje istraživanja bilo je utjecaj peptida na ćelije raka, stoji na njegovoj web stranici. Bio je autor i koautor 16 različitih naučnih publikacija koje su tretirale ovu materiju. Godine 1977. osnovao je vlastitu kliniku za liječenje oboljelih od raka. Ta institucija, iako često osporavana i proglašavana kontroverznom, danas spada u najopremljenije klinike ovog tipa u Americi, a u njoj rade vrhunski stručnjaci iz oblasti onkologije.

Ono što brojni protivnici doktora Byrzinskog često zaboravljuju jeste da ova institucija nudi i klasične tretmane za liječenje od raka, kao što su hemoterapija i lijekovi koje su odobrile medicinske institucije vlasti SAD-a. Liječenje peptidima, odnosno antineoplastonima, nudi se kao dodatna usluga eksperimentalnog tipa. Već pune tri decenije doktor Byrzinski vodi rovovski rat s moćnom institucijom naziva FDA, američkom agencijom za hranu i lijekove. U tom ratu, početom još 1983., ponekad dobiva kontroverzni doktor poljskog porijekla, ponekad dobiva FDA, zabranjujući Byrzinskom ovo ili ono, najčešće ga sputavajući da konačno registrira svoj lijek i tako stvarno dokaže da li nešto vrijedi ili je tek obična ubleha.

Kome vjerovati u ovom slučaju? Iskusnom doktoru s referencama, te članu uglednih svjetskih asocijacija ljekara i čovjeku iza kojeg stojih 300 objavljenih naučnih radova i 8.000 ljudi koji tvrde da su im doktor Byrzinsky i njegovi kontroverzni antineoplastoni spasili život. Ti preživjeli pacijenti i članovi njihovih porodica najbolji su svjedoci doktoru Byrzinskom i njegovim saradnicima. S druge strane, zvanična nauka i službena medicinska struka također ima pravo da tvrdi ono što misli da je ispravno. Čak je i jedan Isaac Newton svojevremeno tvrdio da kamenje ne može padati s neba. Danas su meteori i meteoriti naučna činjenica za koju zna svaki učenik šestog razreda osnovne škole.

Ko je u pravu, doktor Byrzinsky ili njegovi protivnici, pokazat će vrijeme. Svake godine 7,6 miliona ljudi u svijetu umire od raznih oblika raka. Oni samo traže lijek. Bio on priznat ili nepriznat, proizvodio ga poljski imigrant iz Teksasa ili moćna farmaceutska korporacija. Život nema cijenu.

Lijek iz urina


Kako lijek nisu zvanično odobrile američke vlasti, tako ne može biti ni prozveden industrijski i stavljen na tržište. Time doktor Byrzinsky opravdava astronomske cijene svojih terapija koje iznose i više od 100.000 dolara. S obzirom na to da lijek nije zvanično priznat, za njegovu terapiju ne važe zdravstvena osiguranja.

Na drugoj strani, Byrzinski tvrdi da bi s dobivenom dozvolom i serijskom proizvodnjom lijek bio izuzetno jeftin. Antineoplastoni su peptidi koji se dobivaju iz urina.

Napad na blogere

Dolaskom društvenih mreža rat doktora Byrzinskog i njegovih protivnika se intenzivirao i eskalirao krajem 2011. Naime, osoba koje se predstavljala kao „gospodin Stephens” javlja se prijetećim porukama blogerima koji su pisali negativne kritike o klinici doktora Byrzinskog. „Gospodin Stephens” je, također, slao poruke u kojima su bile tačne adrese i fotografija kuća „brbljavih blogera”, tražeći da sa svojih stranica uklone sadržaj koji je, navodno, vrijeđao kliniku. Klinika je na kraju priznala da je „gospodin Stephens” bio čovjek kojeg su unajmili da zaštite svoj ugled i poslovanje.

Od gluposti do istine…

Poštovatelji lika i djela doktora Burzynskog često kao svoj argument navode ovu frazu i misao Carla Sagana: U srcu nauke je bitna ravnoteža između dvaju naizgled proturječnih stavova – otvorenost za nove ideje, bez obzira koliko bizarne bile ili kontroverzne, a najviše nemilosrdnim skeptičnim ispitivanjem svih ideja, starih i novih. Ovo je način kako duboku istinu izvući iz duboke gluposti.

Među utemeljiteljima “Zeitgeista”

Doktor Stanislaw Rajmund Burzynski nije samo „borac protiv” opasnih bolesti. On je i društeni aktivist koji se bori protiv velikih multinacionalnih korporacija. Jedan je od utemeljitelja čuvenog pokreta „Zeitgeist”

BILO JEDNOM U JUGOSLAVIJI: NAJLUĐA PREZIMENA U CIJELOJ ZEMLJI IMALI SU HERCEGOVCI

U julu 1991: Tri brata rođena, a svaki se različito preziva. Nije ni čudo kad se zna kakav im je teret otac ostavio. Pa ipak, mnogi se prezimena lako ne odriču. Kurajice, Prdalice, Budalice dično nose svoje osobne karte baš kao i Kukeci, Ježeci, Stekleci, Gnjidovci… Mladi Zlikovac se ženi Lešinom, a Dangubić Radovićkom. Sve je moguće u zemlji za koju se zna da ima najviše smiješnih prezimena u Europi…

Tek smo prvi put duboko udahnuli zaplakali , zaplakali, isprepadani čudnom vanjskom svjetlošću, nismo se ni snašli, a već su nam ga prikačili, piše Yugopapir.

Ono je raslo s nama, radovali su se kada smo naučili da ga izgovaramo, morali smo biti ponosni na njega, iako nam se možda i nije svidjelo. Po njemu su nas prepoznavali, poštovali, karakterizirali. Ako ste pripadnik pola što ga nazvaše nježnim, mogli ste ga na sreću ili na žalost promijeniti. Naravno, riječ je o prezimenu.

U koju god stranu zavrtite globus, otputujete li u bilo koju zemlju i zavirite li u osobne dokumente njenih stanovnika, srest ćete se s neobičnim i neočekivanim prezimenima koja su često smiješna, podrugljiva, koja karakteriziraju i “nešto znače”.

Krenut ćemo od susjeda Italijana koji se ponekad prezivaju i Trentacipili (32 vlasi na glavi) ili Boccanera (crna usta), pa preko Nijemaca što se s ponosom upisuju kao Floh (buha), Luckefett (čovjek koji liže mast).

No, vratit ćemo se, s razlogom, u naše krajeve. Vladimir Dvorniković je jedom napisao da malo tko u Europi ima toliko i tako podrugljivih prezimena kao mi: “Ima tu virtuozno složenih imena, pravih filoloških poslastica, u kojima su kristalizirane nekadašnje anegdote i povijesti, stegnute cijele male rečenice, izražen moralni karakter, “prijekor”, tjelesne i duševne mane, porijeklo, zanimanje, hod, glas i još koješta…”

Gospon Jazbec

Vratimo se malo u prošli vijek, u šeher-Sarajevo. Na kaldrmi Baščaršije srest ćemo ugledne zanatlije što se prezivaju: Mlačo, Balo, Pjano, Šišo… Prohujale godine, pa čak i čitav vijek, a ista prezimena ostaše da žive do dana današnjeg.

Malo sjevernije Zagorci i Slovenci navikli su već da im se obraćaju: gospon Kukec, Jazbec (jazavac), Gnjidovec, Ježek, Sirek, Steklec (stekli-pobjesnio)… Kada se zasitite problema, kućnih poslova a nemate ništa pri ruci što bi vas moglo relaksirati, razvedriti, posegnite za telefonskim imenikom svoga grada. Zaprepastit ćete se da pored vašeg (ne)običnog prezimena postoji još toliko drugih različitih.

Najbogatiji dio naše zemlje upravo po neobičnim, nesvakidašnjim prezimenima je Hercegovina – i to krševiti predjeli oko Trebinja, Ljubinja, Gacka. Među tim prezimenima našli smo i ona koja su zasmetala njihovim vlasnicima. Poželjeli su da skinu sa sebe to neobično porodično, vjekovno obilježje, da prekinu seoska zadirkivanja, smišljene rugalice na njihov račun, školske šale, nadimke…

Poslije drugog svjetskog rata neki su s prezimena Kurajica prešli na Vuković, Prdalice su po papirima i po srcu postali Jovanovići, Obrenovići, zavisno od imena oca. Neki od roda Derikučka su sada Dušanovići, Savići, Vasići.

Dešavalo se i to, da tri brata uzmu tri različita prezimena, ili dva promijene porodično ime, a treći ga zadrži. Tri brata rođena, a ne mogu da ih po imenu prepoznaju!

Pjesnik i knez

Radojka Pičeta (56) iz Trebinja, djevojački se preživala Đordan.

“Kada sam upoznala mog muža Pičetu, nisam vidjela tu ništa naročito zanimljivo, smiješno. Nosim to prezime trideset godina, s ponosom. Katkad ipak zbijaju šale na račun takvih prezimena. Još se u Popovom polju s koljena na koljeno prenosi duhoviti odgovor Alekse Šantića knezu Ristu Pičeti koji je pozvao pjesnika na neku slavu. Aleksa je odgovorio u stihu: “Aoj, Risto ime dično, spremi nešto prezimenu slično, dolazim!”

Brojni korijeni “čudnih” prezimena Hercegovaca protežu se još dalje od Šantićevog vremena. U doba vladavine Turaka na ovim prostorima, za kaznu, mnoge porodice ponijele su porodična imena po lošoj osobini ili zanimanju nekog njenog člana. Turci davno odoše, a te čudne kovanice ostadoše.

Trebinjka Slobodanka Kurajica već 18 godina nosi to prezime: “Znam da je jedan od naših daljih rođaka promijenio prezime… Od muža sam čula da su Kurajice došle ovdje iz Crne Gore. U starim knjigama stoji da su se ranije prezivali Danilovići. Postoje dvije verzije zašto su to uradili. Po prvoj – porodica je uzela to prezime jer su se rijetko rađala muška djeca, pa da bi očuvali lozu. A priča se i to da je još davno hiljadu četiristo i neke godine djevojka iz porodice Danilović rodila izvanbračno dijete, pa je prozvaše Kurajica!”

Imenik kao jelovnik

Ma koliko da su se ljudi krševite Hercegovine srodili s prezimenima koja nose, nađu se ponekad u životnim situacijama koje izazivaju smijeh. Trebinjski matičar Ognjen Hrnjez priča: “Jednom je na vjenčanje došao mladi par. “Sudbinsko pitanje” je glasilo želi li mlada da bude Dangubićka ili Radovićka. Na to je, prije mladinog odgovora, muž dobacio: “Da bude dangubićka to nikako, biće radovićka.”

Ili, tko može da se uzdrži od smijeha kada prisustvuje vjenčanju gdje je mladoženja Zlikovac, a mlada Lešina.

U okolini Čapljine zbilo se i to: izvjesni Raguž oženio se damom Zaguz.

Ovo na ravnim, osunčanim, zelenim poljima i krševitim gorama nije baš nešto neobično, ali kada Hercegovci krenu na put dešavaju se razni nesporazumi.

Blažo Šupljeglav (18) iz Trebinja liječio se u Ljubljani.

“Dok sam ležao u bolnici, i majka je bila sa mnom. Zvali su portirnicu: “Mogu li dobiti Šupljeglave?” Dežurna sestra je ljutito odgovorila: “Ne može!”… Nanovo je zazvonio telefon: “Molim vas Šupljeglave.” Već iznervirana sestra se proderala: “Prestanite, nitko ovdje nije šupljeglav!”… Kada se sve razjasnilo, previjala se od smijeha… I mene su u školi zvali Šuplji, a dobar sam učenik. Inače, to prezime i ne odgovara našoj porodici. Ima nas i doktora i profesora, uopće učenih ljudi.



Prezimena koja bi trebalo da predstavljaju karakter ili osobine već odavno su se odvojila od stvarnosti. Mučibabe i nisu tako ćutljivi, niti je Smrzlićima uvijek hladno. Palikuće ne pamte da im je ikada pala neka piromanska ideja na pamet.

Inače, širom zemlje prisutna su prezimena koja predstavljaju životinje. U tom raznovrsnom svijetu nalaze se i: Tica, Kokoška, Kokot, Pijevac, Ćuk, Oro, Guja, Gmaz, Medved, Krtica, Kobilica, Mačkić, Zekonjić…

Nikada niste ni pomislili da bi se od naših prezimena mogao sačiniti vrlo bogat jelovnik. Recimo za predjelo (hladno) mogla bi: Kobasica, Sudžuka, a za predjelo (toplo) Popara, Cicvara, Varenika, a tek jelo: Krvavica, Burek, Paprikaš; na kraju dolazi Rakija, Rakijaš, Lozovina, Glogovina…

Prcići vole Guriće
Ipak, Hercegovci ostaju nenadmašni. Sjetimo se samo prezimena poput: Buzaljko, Ćupina, Kureš, Potrebica, Budalica, Merdžo, Magazin, Prkačin, Prndelj, Prdavac, Guzina, Tuka, Balavac…

U Stocu, prelijepom gradiću smještenom na obalama zelenooke Bregave, još i sad prepričavaju zgodu iz vojničkih dana njihovog sugrađanina koji se preziva Zaklan: “Noć. Stažarsko mjesto. Poručnik je u patroli. Vojnik prenut kasnom posjetom raportira: “Na straži vojnik Zaklan!” “Ama kako zaklan”, prenerazio se poručnik.

“Pa druže poručniče, to mi je prezime”, zamucao je vojnik.”

Ni Dušanu Džodži iz Dražin dola nadomak Trebinja nije bilo lako biti vojnik s tako neuobičajenim prezimenom.

“Neki ga nisu znali ni izgovoriti”, sjeća se Dušan. “Zvali su me Đođo, Džo na kvadrat, bilo im je lakše da me zovu Đorđan, nego mojim prezimenom.”

Ponekad bogami, dođe i do nekih neugodnih situacija. Ali veseli Hercegovci sve okrenu na šalu.

Pitali, vele, izvjesnog Gurića iz okoline Trebinja zašto ima desetoro djece. Valja ih sve nahraniti i iškolovati. A on radostan odgovori: “Pa što da radim kada mi se žena preziva Prcić, a ja Gurić!”

I tako vremena i rijeke teku, sve se mijenja osim prezimena. A smijeh se nastavlja…

Njemačka tražie stotine hiljada radnika

Njemačka ekonomija proživljava novi uzlet, a nedostatak mladih ljudi predstavlja ozbiljan problem visokoj potražnji. Kompanije zato panično traže radnike po čitavom svijetu.

Njemačka ekonomija proživljava novi uzlet, a nedostatak mladih ljudi predstavlja ozbiljan problem visokoj potražnji. Kompanije zato panično traže radnike po čitavom svijetu. Njemački poslodavci u trećem kvartalu ove godine suočili su se s najvećim nedostatkom adekvatne radne snage do sada, prenosi portal "Poslovni dnevnik".

Centralni zavod za zapošljavanje napravio je popis od približno 110 različitih zanimanja gdje je nestašica najevidentnija. U tu kategoriju spadaju zanimanja kao što su inženjeri, IT stručnjaci, doktori i zdravstveni radnici, trgovci, te različita zanatska zanimanja.

Njemački zdravstveni sistem najviše potražuje doktore, medicinske sestre, terapeute i farmaceute. Traženi su i vodoinstalateri, monteri klima-uređaja, sanitarni radnici, moleri, krovopokrivači i fasaderi.

I u turizmu situacija s nedostatkom radne snage nije ništa bolja. U tom sektoru najviše se traže radnici svih struka za rad u hotelima i restoranima. Napominje se da je potrebno osnovno znanje njemačkog jezika, jer se u protivnom mnogo teže pronađe posao.

EVO KAKO DOĆI DO NOVCA I USPEHA 7 ZAKONA KOJI ĆE VAS IZNENADITI

Upoznavanje i primjena duhovnih zakona dovodi nas u sklad s prirodom i mi stvaramo oslobođeni briga, radosno i s ljubavlju. Postoji mnogo viđenja uspjeha, a materijalna dobra su samo jedno od njih.

Osim toga, uspjeh je putovanje, a ne odredište. Materijalno obilje, u svim vidovima, je činilac koji to putovanje može učiniti prijatnim. Ali, uspjeh isto tako obuhvaća i dobro zdravlje i energiju te volju za životom, odnose s drugima koji nas usrećuju, stvaralačku slobodu, emotivnu i psihološku stabilnost, osjećanje zadovoljstva i smirenost.

Ipak,čak i kada smo ispunjeni svim ovim doživljajima, ostat ćemo neostvareni ako u sebi ne gajimo sjeme božanskog.

Osim toga, uspjeh je putovanje, a ne odredište. Materijalno obilje, u svim vidovima, je činilac koji to putovanje može učiniti prijatnim. Ali, uspjeh isto tako obuhvaća i dobro zdravlje i energiju te volju za životom, odnose s drugima koji nas usrećuju, stvaralačku slobodu, emotivnu i psihološku stabilnost, osjećanje zadovoljstva i smirenost.

Ipak,čak i kada smo ispunjeni svim ovim doživljajima, ostat ćemo neostvareni ako u sebi ne gajimo sjeme božanskog.

U stvari, svako od nas je božanstvo u nekom prerušenom obliku, a bogovi i boginje koji u nama obitavaju traže da se u potpunosti izraze. Istinski uspjeh je, dakle, doživljavanje čudesnog. On znači da se ono božansko u nama razvilo. Uspjeh je osjećanje božanskog kudgod krenuli, u što god pogledali – oči djeteta, ljepotu cvijeta, let ptice. Kada počnemo doživljavati život kao čudesno iskazivanje božanskog i to ne samo povremeno nego sve vrijeme, onda ćemo shvatiti pravo značenje reći uspjeh.

1. Zakon čistog potencijala

Izvor svakog stvaranja je čista svijest, čist potencijal koji teži svom izrazu od neiskazanog ka iskazanom. I kada shvatimo da je naše istinsko Ja u stvari Ja čistog potencijala, svrstavamo se usporedo sa svim što postoji u svemiru

PRIMJENA ZAKONA ČISTOG POTENCIJALA

Ja ću zakon čistog potencijala početi aktivno da primjenjivati ​​tako što ću se obavezati poduzimanju sljedećih koraka:

1. Stupit ću u vezu s poljem čistog potencijala tako što ću svakog dana odvojiti vrijeme za šutnju, vrijeme da jednostavno budem. Isto tako provest ću u tihoj meditaciji najmanje dva puta na dan po približno trideset minuta, izjutra i navečer.
2. Svakog dana ću posvetiti određeno vrijeme za povezivanje s prirodom i na taj način se u tišini podsjećati na njenu poruku koju saopćava svako živo biće. Sjedit ću i šuteći promatrati zalazak sunca, ili slušati šuštanje mora ili rijeke, ili ću samo mirisati jedan cvijet. U zanosu svoje vlastite šutnje i u povezivanju s prirodom uživat ću u pulsiranju života iz beskrajnih daljina, uživat ću u polju čistog potencijala i nesputane kreativnosti.
3. Primenjivat ću uzdržavanje od procjenjivanja. Počet ću dan izjavom: “Danas neću procjenjivati ništa što se dogodi”. I tokom cijelog dana podsjećat ću sebe da ne procjenjujem.

2. Zakon davanja

Svemir djeluje na osnovama dinamičke razmjene – davanje i primanje su različiti vidovi tokova energije u svemiru. A u našoj spremnosti da damo ono što tražimo, naš je doprinos obilju svemira koji kruži kroz naše živote.

PRIMJENA ZAKONA DAVANJA

Ja ću zakon davanja primjeniti tako što ću se obavezati raditi slijedeće:

Ja ću zakon davanja primjeniti tako što ću se obavezati raditi slijedeće:

1. Bilo gdje da idem i bilo koga da susretnem, nešto ću pokloniti. Taj poklon može biti lijepa riječ, cvijet ili molitva. Već danas dat ću nešto svakome s kim dođem u dodir,čime ću pokrenuti tok radosti, bogatstva i obilja u svom životu i u životu drugih.
2. Već danas ću sa zahvalnošću primiti sve darove koje mi život pruža. Primit ću darove prirode: sunce, glasove ptica, proljetni pljusak ili prvi zimski snijeg. Primit ću s otvorenošću darove drugih – materijalna dobra, novac, lijepu riječ ili molitvu.
3. Obavezat ću se da ono što ja posjedujem neprestano kruži tako što ću davati i primati ono što je najdragocjenije u životu, a to su darovi pažnje, simpatije, poštovanja i ljubavi. Kad god nekoga susretnem, ja ću mu u sebi poželjeti sreću, radost i smijeh.

3. Zakon karme ili zakon uzroka i posljedice

Sve što činimo proizvodi silu energije koja nam se vraća u istom obliku – što smo posijali to žanjemo. I kada se opredjelimo za djela koja donose sreću i uspjeh drugima, plod naše karme je sreća i uspjeh. Karma je vječno potvrđivanje ljudske slobode. Naše misli, naše riječi, naša djela su niti one mreže kojom se sami obavijamo.

PRIMJENA ZAKONA KARME ILI UZROKA I POSLJEDICA

Zakon karme ću staviti u djelovanje tako što ću odlučiti postupati na sljedeći način:

1. Danas ću biti svjestan svjedok svake odluke koju donesem. Time što ću biti svjestan svedok, ja ću svaku od tih odluka unijeti u svoje svjesno shvaćanje. Znam da je najbolja priprema za ono što može naići u bilo kom trenutku u budućnosti, potpuna svijest o sadašnjem trenutku.
2. Kad god učinim neki izbor, postavit ću sebi dva pitanja: “Kakve su posljedice ovog mog izbora?” i “Hoće li će ovaj moj izbor donijeti zadovoljstvo i sreću meni i onima na koje će ovaj izbor utjecati?”
3. Zatražit ću, zatim, savjet od svog srca i rukovodit ću se porukom koju mi ono šalje u vidu prijatnog ili neprijatnog. Ako izbor donosi osjećanje prijatnosti, ja ću ga bez razmišljanja prihvatiti. Ako postoji osjećanje neprijatnog, ja ću sačekati i u sebi preispitati posljedice mogućeg izbora. Taj glas i njegovo vođenje omogućit će mi da spontano donosim prave odluke, odluke koje su dobre i za mene i za one koji me okružuju.

4. Zakon najmanjeg napora

Ovaj zakon se zasniva na činjenici da inteligencija prirode djeluje s beskrajnom lakoćom i oslobođena suvišnih napora. To je zakon najmanjeg djelovanja, odsustva otpora. Zato je to princip sklada i ljubavi. Kada se tome naučimo od prirode, sve svoje želje ćemo moći lako ispuniti. Ako promatramo prirodu na djelu, vidjet ćemo da se sve odvija uz najmanji mogući napor. Trava ne nastoji rasti – ona jednostavno raste. Riba ne nastoji plivati – ona jednostavno pliva. Cvijet ne nastoji cvjetati – on jednostavno cvjeta. Ptica ne nastoji letjeti – ona jednostavno leti. To je dio njene prirode.

PRIMJENA ZAKONA NAJMANJEG NAPORA

Ja ću zakon najmanjeg napora primjenjivati ​​tako što ću se obavezati poduzimanju sljedećih koraka:

1. Primjenjivat ću prihvaćanje. Danas ću prihvaćati ljude, situacije, okolnosti i događaje onakve kakvi budu. Shvatit će da je ovaj trenutak onakav kakav treba biti i da je cijeli svemir onakav kakav treba biti. Neću se suprotstavljati cijelom svemiru tako što ću se suprotstavljati ovom trenutku. Moje prihvaćanje je potpuno i sveobuhvatno. Prihvaćam stvari onakve kakve su ovog trenutka, a ne onakve kakve želim da budu.
2. Mojim prihvaćanjem stvari onakvima kakve jesu, preuzimam odgovornost za svoju situaciju i za događaje koji za mene predstavljaju problem. Znam da prihvaćanje odgovornosti znači da neću smatrati daje bilo tko ili bilo što krivac za situaciju u kojoj se nalazim; za to neću okrivljavati ni sebe. Znam da je svaki problem u stvari prerušena nova mogućnost i da mi svijest o ovom trenutku daje mogućnost da se tim trenutkom koristim kao potencijalnom prednošću.
3. Moj svijest o trenutku danas će se izražavati i kroz nebranjenje. Odbacit ću potrebu da branim svoje stavove. Oslobodit će se potrebe da uvjeravam druge u ispravnost svojih stavova ili da ih privoljevam da ih prihvate. Nastojat ću ostvariti otvorenost za sve stavove, ne držeći se kruto ni jednog od njih.

5. Zakon namjere i želje

U svakoj namjeri i želji sadržan je mehanizam za njihovo ostvarivanje, jer namjera i želja u polju čistog potencijala imaju beskrajnu moć organiziranja. I kada u plodno tlo čistog potencijala uvedemo namjeru, mi beskrajnu moć organiziranja stavljamo u svoju službu. Sve ono na što u životu usmjerimo pažnju, postaje jače. Sve ono čemu uskratimo pozornost vene, raspada se, nestaje. Namjera, s druge strane, daje poticaj pretvaranju energije i informacija u druge oblike. Namjera organizira svoje ispunjenje.

PRIMJENA ZAKONA NAMERE I ŽELJE

Primjenjivat ću zakon namjere i želje ​​tako što ću se obavezati poduzimanju sljedećih koraka:

1. Napravit ću popis svojih želja. Taj popis nosit ću stalno sa sobom. Prije nego što se upustim u šutnju i meditaciju, pogledat ću taj popis. Spisak ću pogledati i navečer, prije nego što zaspim. Kada se izjutra probudim isto tako ću ga pogledati.
2. Sve te svoje popisane želje ja ću osloboditi i dozvoliti da one sazrijevaju u utrobi stvaranja, s vjerom i kad mi se čini da sve ne ide kako ja želim, za to postoji razlog i u svemirskom planu za mene postoje rješenja koja su puno bolja od onih u mojim predviđanjima.
3. Stalno ću sebe podsjećati da je potrebno održati svijest o sadašnjem trenutku u svemu što činim. Neću dozvoliti da prepreke naruše moju pozornost koju posvećujem sadašnjem trenutku. Prihvatit ću sadašnjost onakvom kakva je, a budućnost ću izražavati kroz svoje najdublje i najdraže namjere i želje.

6. Zakon nevezivanja

U nevezivanju leži mudrost neizvjesnosti. U mudrosti neizvjesnosti leži sloboda u odnosu na prošlost, na poznato, jer je ono tamnica uvjetovanosti prošlošću. A svojom spremnošću za iskoračenjem u nepoznato, u polje svih mogućnosti, mi se predajemo kreativnom umu koji usklađuje igru svemira. Zakon nevezivanja kaže da je, da bismo dobili bilo što u fizičkom svijetu, prije svega je potrebno odbaciti svoju vezanost za taj predmet. To ne znači da se time odričemo namjere da ostvarimo želju. Ne odričemo se ni namjere ni želje. Mi se odričemo svoje vezanosti za ishod. To je vrlo djelotvorna odluka. Onoga trenutka kada se odreknemo vezivanja za ishod, povezujući istovremeno usmjerenu namjeru s nevezivanjem, postići ćete ono što želimo.

PRIMJENA ZAKONA NEVEZIVANJA

Ja ću zakon nevezivanja primjenjivati ​​tako što ću se obvezati poduzimanju sljedećih koraka:

1. Danas ću se obavezati na nevezivanje. Dozvolit ću i sebi i onima oko mene da budu onakvi kakvi su. Neću kruto nametati svoje ideje o tome kako što treba biti. Neću na silu donositi rješenja za probleme i time stvarati nove probleme. U svemu ću sudjelovati aktivno, ali bez vezivanja.
2. Danas ću u sve unijeti čimbenik neizvjesnosti kao jedan od bitnih načina na koji doživljavam svijet oko sebe. Ta moja spremnost da prihvatim neizvjesnost omogućit će da iz zbrke, nereda i kaosa, rješenja sama izrone. Što stvari izgledaju neizvjesnije, to ću se ja sigurnije osjećati, jer je neizvjesnost put ka slobodi. Nalazit vlastitu sigurnost u prihvaćanju mudrosti neizvjesnosti.
3. Ući ću u polje svih mogućnosti očekujući sva ona uzbuđenja koja mogu nastati kada smo otvoreni za beskrajan niz ponuđenih izbora. Kad jednom uđem u to polje, sve radosti, iskustva, čari i tajne života bit će moji.

7. Zakon dharme ili životnog cilja

Svatko ima neki životni cilj. Izuzetan cilj ili poseban dar da daruje druge. Kada taj poseban dar povežemo sa služenjem drugima, osjetit ćemo zanos i polet vlastitog duha, što je najviši cilj, onaj koji stoji iznad svih ciljeva. Dok radiš, ti si flauta kroz čije srce se šapat vjetrova pretvara u glazbu.

A što tek znači raditi s ljubavlju? To znači tkati platno nitima izvučenim iz srca, kao da će se tebi najvoljenija osoba zagrnuti tom tkaninom. Zakon dharme kaže da smo se mi ostvarili u fizičkom obliku da bismo ispunili neku svrhu ili cilj.

PRIMJENA ZAKONA DHARME ILI ŽIVOTNOG CILJA

Ja ću zakon dharme primjenjivati ​​tako što ću se obavezati poduzimanju sljedećih koraka:

1. Danas ću se s ljubavlju odnositi prema Bogu ili Božici koji duboko, u mojoj duši, leže u zametku. S pažnjom ću osluškivati ​​duh koji je u meni i koji pokreće moje tijelo i moj um. Probudit ću svoja osetila kako bi doživjela taj duboki mir u mome srcu. Svijest o beskrajnom vječnom Biću unosit će u sve doživljaje koji imaju vremensku granicu.
2. Napravit ću popis svojih posebnih darova. Zatim ću napraviti popis svega u čemu uživam dok izražavam te posebne darove. Dok izražavam te posebne darove i služim čovječanstvu, ja gubim pojam o vremenu i stvaram obilje u svom životu i životima drugih.
3. Svakog dana ću se upitati: “Kako mogu služiti?” i “Kako mogu pomoći?” Odgovori na ova pitanja omogućit mi da pomažem bližnjima s ljubavlju.