srijeda, 4. travnja 2018.

ANEL HADŽIĆ UDARIO GLAVOM O TEREN, IZGUBIO SVIJEST, PA PORUČIO: BOSANSKA JE!

ANEL HADŽIĆ UDARIO GLAVOM O TEREN, IZGUBIO SVIJEST, PA PORUČIO: BOSANSKA JE!


Anel Hadžić, povremeni reprezentativac Bosne i Hercegovine, izgubio je svijest na utakmici 24. kola mađarske OTP Bank lige između Puškas Akademije i Videotona.
Bh. veznjak udario je glavom o teren nakon čega je izgubio svijest, a nakon susreta oglasio se na društvenim mrežama.
– Boli glava, ali, ipak je bosanska. Sve je, hvala dragom Allahu, dobro prošlo. Malo sam zaspao nekoliko sekundi, ali dobar sam – napisao je Hadžić.

NJEMAČKOJ NEDOSTAJE ČAK 17.000 NJEGOVATELJA

Novi ministar zdravstva Jens Span (Jens Spahn) drastičan manjak njegovatelja u Njemačkoj želi ublažiti pojačanim uvozom radnika iz zemalja Evropske unije, piše dnevnik Rheinische Post, a kako u nedjelju prenose njemački mediji.
– U Njemačkoj već sada nedostaje više od 17.000 radnika u sektoru tuđe njege. I mi ćemo zato intenzivno vrbovati, osim pokušaja ponovnog aktiviranja domaćih snaga, intenzivno tražiti i njegovatelje iz evropskog susjedstva. U Evropskoj uniji je na snazi pravilo slobodnog kretanja radne snage – rekao je Span, prenosi Index.hr.
On je najavio i ubrzano priznanje diploma i stručnih svjedočanstava iz inozemstva.
– Mjesecima i godinama traje put prije nego što doktorima i njegovateljima koji su već ovdje i koji mogu prionuti na posao budu priznate diplome – rekao je Span i najavio da će se ovaj problem, u saradnji sa saveznim pokrajinama, u čijoj nadležnosti leži priznavanje diploma, ubrzano rješavati.
Političar Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i stručnjak za zdravstvo Karl Lauterbah (Karl Lauterbach) prebacio je Spanu da svojom politikom želi oslabiti EU partnere.
– Mi ne bismo smjeli pokupovati drugim zemljama njihove njegovatelje kojih i sada tamo već nedostaje – poručio je Lauterbah koalicijskom partneru Spanu.
Span je nakon kritika preko Twittera objasnio kako je pojačan uvoz njegovatelja iz ostalih EU zemalja samo jedan od mehanizama u procesu rješavanja problema drastičnog manjka njegovatelja u Njemačkoj.
Jedan od važnijih elementa, kako stoji i u demokršćansko-socijaldemokratskom koalicijskom ugovoru, jesu i programi kojima bi se zanimanje njegovatelja učinilo atraktivnijim, između ostalog, i povećanjem plaća.
Dnevnik Passauer Neue Presse javlja kako je glavni problem slabijeg plaćanja činjenica da mnogi njegovatelji rade na određeno vrijeme preko agencija koje plaćaju ispod dogovorenog tarifnog ugovora.
Regularno i na puno radno vrijeme zaposleni njegovatelji zarade oko 3.000 eura bruto mjesečno dok u isto vrijeme oni koji su zaposleni preko agencija zarađuju petstotinjak eura mjesečno manje.
Prema posljednjim statistikama iz 2015., u Njemačkoj radi oko 300.000 stranih njegovatelja, od čega ih najviše dolazi iz Poljske, iza koje slijede Bosna i Hercegovina i Kazahstan.

Kolin Farel ponovo na rehabilitaciji

Nekada poznat kao “loš dečko Holivuda”, Kolin Farel (Colin Farrell) prije 12 godina prestao je da pije i uzima drogu. To je odlučio nakon filma “Poroci Majamija”, čijeg se snimanja ne sjeća. Sad, nakon što je proslavio deceniju apstinencije, ponovo se prijavio na rehabilitaciju.
Kako piše ''Daily Mail'', irski glumac prijavio se u kliniku za liječenje zavisnosti u Arizoni. Radi se o jednoj od najluksuznijih klinika tog tipa u kojoj mjesečni boravak košta 36.000 dolara, a tamo su prije njega boravili Selena Gomez, Kevin Spejsi, Kejt Mos, Tajger Vuds…
Izvori bliski glumcu kažu da nije počeo ponovo piti i drogirati se, ali je bio pod velikim stresom prošle godine i osjetio je poriv da poklekne. Kako se to ne bi dogodilo, prijavio se u kliniku.
Prošle godine Farel je snimio tri filma i bio je svjestan svog stanja pa je odlučio zadržati kontrolu nad svojim zavisnostima.
Razlog zbog kojeg ne želi pokleknuti je prvenstveno njegov sin Džejms (15), kojeg ima s Kim Bordenav, a koji ima Angelmanov sindrom, odnosno rijedak neurogenetski poremećaj koji karakteriziraju usporeni intelektualni razvoj te nervne i mišićne abnormalnosti.

Tužilaštvo BiH danas je započelo iznošenje završnih riječi na suđenju Fahrudinu Radončiću, lideru SBB-a, a svoje izlaganje nastavit će i sutra.
Predsjedavajuća Sudskog vijeća Hasija Mašović upozorila je tužiteljicu Elviru Stanojlović da se tokom izlaganja previše ponavlja.
- Više od deset puta ste ponovili određene stvari. Nepotrebno idete u detalje, jer izgovarate sate i sekunde pojedinih razgovora. Mogli ste to uraditi drugačije - upozorila je Mašović tužiteljicu te joj je skrenula pažnju da u završnim riječima ne koristi privatne poruke koje je Sud tokom glavnog pretresa zabranio, a koje nisu ni izvedene tokom postupka.
Advokati su u svom obraćanju Sudu naglasili da je cilj tužiteljice da što više odugovlači postupak, ponavljajući i citirajući pojedine komunikacije koje su irelevantne za Sud.
Asim Crnalić, šef tima Radončićeve odbrane, tokom ročišta je kazao da je Sud ograničio vrijeme za iznošenje završnih riječi kako Tužilaštva tako i odbrane te da u tom pogledu ne smije biti probijanja rokova. 
- Možemo tolerirati pola sata da Tužilaštvo probije rok, ali ne možemo dozvoliti da dobiju još jedan dan - rekao je Crnalić. 
On je novinarima nakon ročišta prokomentirao završne riječi Tužilaštva. 
- Tužilaštvo BiH je svoje današnje vrijeme utrošilo citirajući ono što su drugi govorili i dajući svoj smisao tome. Dakle, kada bi Sud na tome zasnivao svoju presudu, onda na ovome svijetu od pravde ne bi bilo ništa - rekao je Crnalić i dodao da će odbrane svoje završne riječi iznijeti 23. i 25. aprila.  

nedjelja, 1. travnja 2018.

Ljekovite biljke za zdravlje: Top 20 recepata za domaće čajeve Čak i skromne biljke koje se mogu naći u svakom vrtu imaju snažno ljekovito djelovanje. Na primjer, paprena metvica tako se koristi za liječenje usporene probave, nadutosti itd. Viber Email 7001 prikaza foto: Dreamstime 3 komentara UŠTEDA 2449,65KN JURA E60 4549,35 kn 6999,00 kn Akcija traje do 31.03.2018. UŠTEDA 129,80KN BRAUN 300TS crni+torbica 519,20 kn 649,00 kn Akcija traje do 22.04.2018. Autor: Ida Borovac Utorak, 18.10.2016. u 09:49 Biljni čajevi ukusni su svakodnevni napitak, a od davnina se koriste i za liječenje niza bolesti. Čak i skromne biljke koje se mogu naći u svakom vrtu imaju snažno ljekovito djelovanje. Paprena metvica tako se koristi za liječenje usporene probave, povraćanja, nadutosti, vjetrova i nedovoljnog izlučivanja žuči. Čaj od listova peršina koristi se za liječenje reumatizma, gihta, nateklih nogu i oboljenja jetre, dok je majčina dušica odlično sredstvo protiv kašlja, bronhitisa i hripavca. Ove čajeve, kao i većinu drugih, pripremamo kao oparak (infuz). Dvije čajne žličice suhog bilja prelijemo s 200 ml vrele vode, promiješamo i ostavimo da pokriveno stoji deset minuta. Čajeve također možemo pripremati kao uvarak (dekokt). Bilje stavljamo u hladnu vodu i promiješamo. Polagano ga zagrijavamo dok ne zakuha, skinemo s vatre i ostavimo da pokriven stoji još deset minuta ili prema uputama. Provarak koristimo za bilje iz kojeg je teže ekstrahirati aktivne tvari. Taj je način pripreme pogodan za kuhanje čajeva iz korijenja i kore. Dvije žličice suhog bilja prelijemo s 250 ml hladne vode, zagrijavamo dok ne zakuha te pokriveno lagano kuhamo još 20-30 minuta ili prema uputama. foto: Thinkstock Naljev koristimo kod biljaka koje sadrže sluzi i druge na toplinu osjetljive sastojke. Dvije čajne žličice bilja prelijemo hladnom vodom i promiješamo. Ostavimo pokriveno određeno vrijeme, obično šest sati. Prije uporabe čaj zagrijemo do temperature ugodne za pijenje. Tako pripremamo i čajeve kod kojih nam smetaju neki, u vrućoj vodi topivi sastojci, primjerice medvjetku. Za pripremu čajeva služimo se posudama od vatrostalnog stakla, emajla ili porculana. Treba izbjegavati posude od legiranog čelika, aluminija i željeza, jer u tom slučaju može doći do neželjena međudjelovanja s biljnim sastojcima. Čajeve za znojenje i protiv prehlada pijemo što je moguće toplije, a čaj protiv želučanih i crijevnih oboljenja umjeren topao. Čajeve protiv prehlada i kašlja sladimo medom ili voćnim sokovima. Dodavanjem meda čaj postaje mutan. To je zato što većina biljaka sadrži barem male količine trjeslovina koje se nalaze u medu. Tako čaj postaje lakši za želudac. No čajeve protiv proljeva, koji sadrže puno trjeslovina, nikad ne sladimo medom jer bismo time smanjili i količinu aktivnih tvari. Ne sladimo ni čajeve s gorkim tvarima jer je za njihovo djelovanje važan upravo gorak okus. Takve čajeve pijemo najmanje pola sata prije jela. Kod želučanih i crijevnih upala čaj pijemo između pojedinih obroka, čajeve za smirenje ujutro i navečer, a čaj protiv nesanice sat vremena prije odlaska na spavanje. Čajeve pripremamo uvijek svježe, osim ako trebamo samo jednu šalicu za cijeli dan. Zbog sigurnosti čaj ne podgrijavamo dvaput osim ako je to navedeno u uputama. Preporučene količine bilja ne smiju se povećavati. Mirisni čaj od anisa Žličicu zdrobljenih sjemenki anisa (za djecu pola žličice) stavite u šalicu kipuće vode. Pokrijte i ostavite da odstoji deset minuta pa procijedite. Zaslađen medom ovaj se čaj pije protiv bolesti dišnih organa, a nezaslađen za bolju probavu, i to 2-3 puta na dan. Mješavina protiv akni Pomiješajte jednake količine korijena cikorije, korijena maslačka, listova koprive, listova matičnjaka i cvjetova nevena. Žličicu mješavine prelijte šalicom hladne vode, zakuhajte i lagano kuhajte 5 minuta. Ostavite da pokriveno stoji deset minuta i procijedite. Pijte ujutro i navečer. foto: Thinkstock Čir na želucu Prelijte 2 žličice crnog ili bijelog sljeza šalicom hladne vode i ostavite nekoliko sati. Prije upotrebe lagano zagrijte. Ujutro i navečer, na prazan želudac, u razmacima i u manjim gutljajima popijte šalicu toplog čaja. Pritom 5 minuta ležite na leđima, 5 minuta na lijevoj strani, 5 minuta na trbuhu i 5 minuta na desnoj strani. List duda za dijabetičare S pola litre kipuće vode prelije se 50 grama usitnjenog lista crnog duda i pusti 10 sati poklopljeno, uz povremeno miješanje. Procijedi se i pije preko dana. Listovi duda mogu se i mljeti u prah te posipati po jelima. Manjak željeza u krvi Pomiješajte 50 g kičice, 50 g listova pelina, 50 g listova koprive i 50 g šipka. Žličicu čajne mješavine prelijte šalicom hladne vode, zakuhajte i pokriveno ostavite da odstoji deset minuta. Čaj procijedite i zasladite medom. Pijte od četri do šest tjedana, dva puta na dan. Prostata Suhi korijen koprive (6 g) stavite u ključalu vodu (300 ml) i kuhajte deset minuta. Maknite s vatre i ostavite još pet do deset minuta pa procijedite. Čaj se pije topao nakon obroka, triput na dan, oko tri mjeseca kod problema s prostatom. Za smirenje Potrebno je 25 cvjetova lavande, 20 g odoljenova korijena, 20 g matičnjakova lista, 20 g češera hmelja i 20 g cvjetova kamilice. Sve pomiješajte i stavite u staklenku. Za pripremu čaja uzmite jednu do dvije žličice mješavine i stavite u 250 ml vruće vode. Neka odstoji deset minuta i procijedite. Pijte dvije do tri šalice ne prevrućeg čaja na dan. foto: Dreamstime Glavobolja Pripremite 25 g lavande, 25 g majčice dušice, 10 g matičnjaka, 10 g vrbove kore i 10 g anisa. Pomiješajte biljke i stavite u staklenku. Pri pripremi čaja uzmite jednu do dvije žličice mješavine i stavite u 250 ml vruće vode. Ostavite da odstoji deset minuta i procijedite. Pijte od dvije do tri šalice ne prevrućeg čaja na dan. Nesanica Stavite žličicu cvjetova lavande u šalicu kipuće vode. Ostavite da odstoji od pet do deset minuta pa procijedite. Popijte šalicu čaja neposredno prije odlaska na spavanje. Čaj se može koristiti i za ispiranje usta. Alergije Ljuske luka posušite, usitnite i pripremite kao čaj – prelijte vrućom vodom, ostavite 10 minuta i procijedite. Pijte 2-3 šalice na dan. Ljuske luka bogate su kvercetinom, antioksidansom koji sprečava oslobađanje histamina iz imunosnih stanica te tako ublažava simptome alergija. Ovaj čaj također snižava krvni tlak – svakog dana popijte šalicu tako pripremljenog čaja. Za bolji apetit Žličicu suhih cvjetova gorušice preliti s 2,5 dl kipuće vode, pkriveno ostaviti da odstoji pet minuta i procijediti. Ovako pripremljen čaj treba piti 2-3 puta na dan, prije jela. Ovaj čaj pije se kod nedostatka apetita i probavnih smetnji. Uklanja celulit Dvije žličice korijena i/ili listova maslačka prelijte s 250 ml vrele vode, ostavite da odstoji deset minuta i procijedite. Ujutro i navečer popijte po šalicu, najbolje pola sata prije jela. Preporučuje se protiv bubrežnih tegoba, zadržavanja vode, celulita i pretilosti.

petak, 30. ožujka 2018.

SVIMA DOSTUPAN Zdravlje Doživio 152 godine jer je svakodnevno konzumirao ovaj napitak. Doznajte koji!


Zanimljivo, ali upravo ovu nevjerojatnu namirnicu često zaobilazimo ili čak bacamo…
Ako ste na tržnicama uvijek zaobilazili police sa sirutkom ili je bacali ako sami kod kuće pravite jogurt, kefir ili sir, nemojte to više raditi jer je sirutka drevni lijek koji je preporučivao i sam Hipokrat. Dugo se smatralo da su Norvežanke dugovale svoju prekrasnu put upravo ovom napitku. Za dug i kvalitetan život savjetovao ju je čak i cijenjeni doktor Paavo Ariola. Dokaz da je sirutka čudotvorna je i Old Thomas Parr, skromni engleski seljak koji je doživio 152 godine. Bio je poznat po tome što je pio sirutku svaki dan.
Sastav i ljekovitost sirutke
Za prehranu je ova namirnica prikladna od začeća do duboke starosti. Čak se i zbog sličnosti majčinom mlijeku može koristiti kao nadomjestak za mlijeko u prehrani dojenčadi.
Sirutka je u izvornom obliku tekućina koja sadrži manje od 1 % bjelančevina i preko 93 % vode. Glavni sastojci sirutke su kalij, natrij, magnezij, fosfor, željezo, cink, bakar, kobalt, mangan, molibden, vitamini, vrijedni enzimi i aminokiseline.
Samo 26 kalorija sadrži sto grama sirutke, zbog čega je posebno pogodna za mršavljenje.
Najzdraviji napitak za bolesnu jetru
Čista jetra ključ je dobrog zdravlja, a sirutka je moćan čistač jetre. Ako bolujete od bilo kakve bolesti jetre, redovito pijte sirutku. Sirutka sadrži beta-laktoglobulin koji opskrbljuje organizam aminokiselinama zvanima BCAA, koje značajno pomažu kod uznapredovalih jetrenih bolesti.
Oboljelima od ciroze suplementiranje s BCAA pomaže da žive duže i kvalitetnije, tvrde stručnjaci.
Alfa-lactalbumin koji sadrži sirutka, obiluje esencijalnom aminokiselinom triptofanom poznatom po reguliranju sna i poboljšavanju raspoloženja. On je bogat imunoglobulinima i lizosomom koji jačaju imunitet, što je vrlo korisno kod kroničnog hepatitisa. Ujedno, sadrži i protuupalni laktoferin, sastojak od neprocjenjive važnosti za one čija je jetra podložna upalama. Sirutka je puna cisteina koji su potrebni tijelu za proizvodnju glutationa, antioksidansa koji štiti tijelo od upala i toksina. Razina cisteina jako je niska kod oboljelih od hepatitisa C, što pogoršava oštećenja jetre.
Naime, glutation je moćan antioksidans koji pomaže kod problema sa štitnjačom, kroničnim upalama, rakom, multiplom sklerozom i Parkinsonovom bolesti.
Za izdržljivost i mršavljenje
Ako se intenzivno bavite sportom, pokušavate smršavjeti, pod stresom ste ili bolujete od teške bolesti, sirutka bi trebala biti dio vašeg svakodnevnog jelovnika. Sirutka obiluje elektrolitima, odlično hidratizira tijelo, daje više energije pa je puno prikladnija od štetnih energetskih pića.
Sirutka je glavna sirovina za proizvodnju proteina koji su, kao što se zna, neizbježan dio prehrane svakog sportaša te konzumiranje sirutke omogućuje brži oporavak i rast mišića nakon vježbanja, smanjuje apetit i potiče mršavljenje.
Ujedno doprinosi i krvožilnom zdravlju jer smanjuje glukozu u krvi i krvni tlak, pokazuju istraživanje. Pošasti modernog života poput debljine, visokog tlaka, umora i stresa možete ublažiti redovnom konzumacijom sirutke.
Narodni lijek za probavu
Mliječna kiselina koju posjeduje sirutka smanjuje prekomjeran broj gljivica i bakterija u crijevima, a njezin niski PH potiče njihov rad.
Preporuča se redovito konzumiranje kod zatvora, nadutosti, grčeva, divertikulitisa i kroničnih upala crijeva.
Ovaj stari narodni lijek može značajno pomoći kod:
– kroničnog umora i stresa
– debljine i prejedanja
– visokog tlaka
– pada imuniteta
– želučanih tegoba
– bolesti jetre
– kandide
– čišćenja organizma od toksina
Priprema i primjena sirutke
Najbolja stvar kod sirutke jest da je možete i sami napraviti od sirovog domaćeg mlijeka ili kupiti na tržnicama ili u trgovinama eko-hrane ili je pak nabaviti od lokalnih proizvođača. Kozja sirutka je najbolja, ali dobra je i kravlja. Najvažnije je da je riječ o pašnim životinjama koje nisu “pumpane” hormonima. Od 10 litara mlijeka u prosjeku se dobije jedan kilogram sira i devet litara sirutke.
Zato što ima diueretička svojstva, sirutku se u početku preporuča piti umjereno, no možete je piti triput dnevno po 1,5 decilitar, a postepeno ovu dozu možete povećati i do litre dnevno.
Ako imate probavne smetnje, samo promiješajte žlicu sirutke u čaši vode i popijte prije svakog obroka.
Sirutku osim za liječenje možete koristiti i za vanjsku njegu kože i kose, u pripremi pekarskih proizvoda i smoothieja te u prehrani domaćih životinja i kućnih ljubimaca.

NEVEROVATNA ISPOVEST BEOGRAĐANKE: 4 godine sam provela kao ROBINJA u arapskom haremu u Dubaiju!

Istinita priča Beograđanke koja je četiri godine provela u jednom arapskom haremu u Dubaiju. Posle dramatičnog raspleta događaja i kraćeg boravka u Turskoj, u Beograd se vratila krajem 1995. Sada živi na Novom Beogradu.
Priča jedne Beograđanke…
“Prošlo je nekoliko dana, a moja svakodnevica bila je siva. Dosada, samoća, crne misli. Stalno sam maštala o Beogradu. Vraćala se noću u njega, šetala Adom Ciganlijom, a ujutru, kada bih se probudila, opet plakala. Onda mi je iznenada, posle obilnog ručka, moj stražar saopštio da ću ići u malo dužu šetnju.
“Spremite se”, kazao je on, “Za pola sata sam ovde kod vas”. Kada je došao, krenuli smo produžetkom hodnika, prošli kroz jedna mala vrata, spustili se niz nekoliko stepenica i ušli u veliku prostoriju sa staklenim vratima. Ta vrata su se otvarala i zatvarala po sistemu foto-ćelije. Napolju je opet bilo izuzetno vruće. Bila sam samo umotana u lagano belo platno. Nakon dvadesetak metara hodanja stazom ušli smo u neko žbunje, kao u tunel. Bila je prijatna hladovina i nakon nekoliko desetina metara skrenuli smo desno, pa opet levo. Ispred nas je, kao iz raja, izronio predivan bazen, nepravilnog oblika, sa kaskadom na jednoj strani, slapom koji gotovo da se nije čuo.
U bazenu i pored njega bilo je, koliko sam uspela da procenim na prvi pogled, dvadesetak devojaka. Nije se moglo reći koja je lepša. Za savremene ukuse svaka je imala po nekoliko kilograma viška, ali za ukuse prostora na kojem smo se našle bile su idealne.
Čovek iz moje pratnje mi je pokazao da se mogu osvežiti u bazenu. Rekla sam mu da nemam kupaći kostim, a on mi je pokazao na jednu malu prostoriju, svu u cveću, sa desne strane bazena. Prošetala sam do nje, nije bilo vrata, a na sredini prostorije stajao je sto na kojem su bili poređani preparati za negu tela, najboljih i najpoznatijih svetskih firmi. Na povećoj polici, suprotno od vrata, bili su kupaći kostimi, videlo se neupotrebljavani. Izabrala sam jedan, obukla ga i spustila se u bazen. Na desetak metara od ruba bazena bio je zid visok oko tri metra i tako na dve strane. Ostale dve zatvarala je palata, odnosno njen depadans. Izmedu zida i ruba bazena bili su pravi nanosi cveća, među kojima je dominaralo rastinje ružičastih cvetova. Sve je delovalo kao iz bajke.
Okretala sam se oko sebe, zamahivala plivajući, a onda sam osetila nečiju ruku na leđima. Bila je to Holanđanka. Silno sam se obradovala, ali ona je odmah otplivala na drugu stranu. Shvatila sam to kao poziv i krenula za njom. Sačekala me ispod slapa, uranjajući u vodu i pojavljujući se iznad nje.
foto Profimedia
FOTO PROFIMEDIA
“Znam kako se osećaš, ja sam ovde dve godine. Biće prilike za razgovor, od danas ćeš često biti sa nama, ali vodi računa da previše ne razgovaraš ni sa jednom od nas. Zapamti samo jedno, odavde niko nije pobegao i ne misli o tome. Svaka od nas ima različita iskustva, sve zavisi od tebe. Znam da su ti rekli o četvorogodišnjem boravku i stanu u bilo kojem kraju sveta, ali nijedna od nas ne zna da li je to istina. Nekoliko devojaka otišlo je odavde za ove dve godine, ali ko će znati gde. Na ovaj bazen možeš da dođeš svakog dana, ali više bih volela da se viđamo u teretani. Tamo ćeš verovatno sutra”, rekla mi je Anet i otplivala.
Često smo se sledeće nedelje viđale na bazenu i u dvorani sa najsavremenijim spravama za bildere. Ona je nekako isposlovala da radimo zajedno, spravu pored sprave. Kasnije mi je kazala da je uspela u tome zahvaljujući jednom od ljudi iz pratnje, stražara, koji pokazuju više razumevanja za želje devojaka nego drugi.
“Oni su bezopasni”, nasmejala se Anet, pokazujući na naše stražare.
“Nijednu od nas prstom nisu dotakli”, kazala je Holanđanka.
Od nje sam čula da su ostale devojke uglavnom iz Evrope i da su neke od njih, po sopstvenom priznanju, pre dolaska u Dubai bile prostitutke visokog ranga. Dakle ona kategorija koja “radi” po luksuznim hotelima i kao pratnja poslovnim ljudima najviše klase. Zaboravila sam da kažem da je dva dana po dolasku počeo lekarski pregled -vodali su me od stomatolaga do ginekologa i nakon detaljne medicinske kontrole moga tela rečeno mi je da sam izuzetno zdrava. Sve devojke su prolazile taj put, a Anet mi je kazala da su takvi sistematski pregledi dva puta godišnje.
“Jesi li bila kod Gospodara?”, upitala me jedno popodne na bazenu moja prijateljica Holanđanka. Kad sam joj rekla da nisam samo se smejala, odbijajući da govori detalje. Pošto sam sa njom postala vrlo bliska, osećala sam da je osoba od poverenja. Upitala sam je koliko često ostale devojke odlaze u odaje čoveka čije smo vlasništvo.
“Draga moja, toliko retko da se na to i zaboravi”, odgovorila je i dodala: “Ali zato postoje drugi načini da zadovoljiš ono što priroda traži od tebe”, kazala je zagonetno se smešeći.
Istog dana, naveče, moj sobar je upitao želim li da večeram u sobi ili možda u bašti, sa još nekoliko devojaka, jasno, tražila sam ovo drugo, iznenađena ponudom. Ali osetila sam da se nešto menja u tretmanu prema meni. Verovala sam da je prošao period ocenjivanja, probe ili nečeg sličnog. Na večeru sam otišla, jasno u pratnji. Proveli su me kroz jedan deo parka. Shvatila sam da prolazim nedaleko od bazena. Iza žive ograde ugledala sam svetlo. Došli smo do ulaza i ja sam shvatila da je to mesto gde ću da večeram. Na uzdignutom podijumu bilo je dvadesetak stolova, bašta je bila elipsastog oblika sa vodom okolo i jednom malom fontanom u sredini. Cveća je bilo neubičajeno mnogo, možda čak i više nego oko bazena. Nikad mi neće biti jasno kako su i na koji način doveli toliku vodu u palatu i oko nje, u te silne bazene, fontane, veštačke vodopade.
Određeno je da za večerom sedim sa jednom devojkom koja je bila mojih godina, imala je tamniju kosu od moje, ali mogla se smatrati plavušom. Razgovor smo počele ocenama hrane, a onda me ona, na prilično lošem engleskom, upitala iz kojeg sam kraja sveta. Spomenula sam Evropu.
foto Profimedia
FOTO PROFIMEDIA
“Draga moja, sve smo mi ovde iz Evrope. Možda su dve-tri Amerikanke, ali pitam te iz koje zemlje. Spomenula sam Jugoslaviju, na šta je moja sagovornica podigla glavu i malo zadržala pogled. Nastavila je da jede i ćuti. Kada su moj i njen čuvar odšetali do stola sa pićem i počeli razgovor, udaijeni od nas dvadesetak metara, moja nova poznanica je poluglasno rekla.
“Ja sam Čehinja, znam Jugoslaviju, tamo sam dolazila na letovanje sa roditeljima. Iz kojeg si dela Jugoslavije?”, upitala me je.
“Iz Srbije”, kazala sam.
“Ovde je do pre pet meseci bila jedna devojka iz Srbije, ali nisam se družila sa njom i ne znam kako se zvala”, rekla je Čehinja.
Ja sam se prosto skamenila. Nisam mogla da verujem. Pitala sam je da li je sigurna, a Irena je, jer tako se Čehinja zvala, potvrdno klimnula glavom. Tražila sam da mi opiše tu moju zemljakinju, koju je zadesila ista sudbina.
“Bila je slična tebi, samo malo niža i spominjala je često Beograd i Novi Sad, tako da nisam sigurna gde je živela pre dolaska”, kazala je Irena.
Nakon večere, dugo sam stajala na balkonu i osluškivala glasove noći. Osećala sam tišinu i mir koji bi za svakog neupućenog bio opijajući, ali ne i za nas koje smo ovde i koje znamo šta se krije iza zidina predivne palate. Razmišljala sam o toj devojci, htela sam da saznam još nešto, sa kim je bila posebno dobra, kako se zvala, u kom delu palate je bila, zašto je nema, da li ona pripada onim devojkama koje su “odslužile” svoje četiri godine i sada vidaju “rane” u nekoj od svetskih metropola. I to mi je postala uteha, ta pomisao da ću za ovo što me snašlo ipak dobiti neku nagradu. Bio je to novi dokaz poraza.
foto Profimedia
FOTO PROFIMEDIA
Sutradan, nakon doručka, moj čuvar je predložio da prošetamo. Znala sam da ne smem da odbijem. Ćutala sam i krenula uporedo sa njim. Verovala sam da me vodi kod Gospodara, da je došao trenutak zbog kojeg sam ovde. Obilazili smo delove palate, laganim korakom, koji mi je ostavljao dovoljno vremena za razgledanje. Divila sam se raskoši, predivnim a krajnje jednostavnim detaljima uradenim u orijentalnom stilu, parku koji mi se učini nepreglednim, a u stvari je bio savršeno isprepletan i obrastao u zelenilo. Sve je to davalo utisak veličine, monumetalnosti. Zastala sam da

APSOLUTNA ODBRANA: Očistite 80% teških metala iz organizma u roku od 42 dana


Теški mеtаli su čеstо vеzаni zа pојаvu mnоgih zdrаvstvеnih prоblеmа kао štо su bоlеsti srcа, rаk, еmоciоnаlni prоblеmi, pogoršanje kоgnitivnih funkciјa, bоlеst plućа, slаbе kоsti i bоlеsti bubrеgа.
Kоriјаndеr је jednogоdišnjа bilјkа, prеpunа minеrаlа kао štо su kаlciјum, kаliјum, mаgnеziјum, mаngаn i gvоžđe (еsеnciјаlni minеrаli).
Таkоđе је bоgаt vitаminimа K i А. Оvа bilјkа је u stаnju dа dеtоksikuje tijеlo od tеških mеtаlа i sličnih оtrоvnih zаgаđivаčа. Nаimе, nеvjеrоvаtna je zа uklаnjаnjе žive iz sistеmа.
Prеmа mnоgim istrаživаnjimа, korijander imа јаka аntiglјivična, аntisеptička i аnti-inflаmаtоrnа svојstvа i u stаnju je dа smiri infеkciјu i upalu vrlo brzо.
Тim istrаživаčа sa Instituta mеdicinskih nаukа u Nјu Dеlhiјu, nаprаviо je еkspеrimеnt tako što su ubrizgаvаli toksične supstance u šаpе pаcоvа kаkо bi izаzvаti оticаnjе i upаle kоје pružаju istе еfеktе kао rеumаtоidni аrtritis kоd lјudi.
Nјihоvi rеzultаti su pоkаzаli dа је upotreba korijandera kao lijeka, uspjеla dа ublaži ove simptome.
Sаdа ćеmо vаm prеdstаviti јеftinu i еfikаsnu mеtоdu kојu mоžеte da koristite svakodnevno.
Uzmite prеgršt sirоvоg, оrgаnskоg korijandera, usitnite u blеndеru i dоdајtе gа u voćni šejk. Таkоđе ga možete dodavati presnog u hranu.

četvrtak, 29. ožujka 2018.

DR BURZINSKI: IMAM LEK ZA RAK VEĆ 30 GODINA, ALI NE ŽELE DA GA ODOBRE JER JE SMRT NAJBOLJI BIZNIS!


On tvrdi da posjeduje lijek protiv raka. Njegovi protivnici traže dokaze. On nudi 8.000 priča u kojima ljudi tvrde kako su lijekovi doktora Burzynskog spasili njihove živote ili živote njihovih najmilijih.

Velike farmaceutske kompanije traže naučne studije, Burzynski kaže da ih ne može dati, jer mu ne dozovoljavaju da lijek pusti u proizvodnju. Tako ukrug već tri decenije. U narednih godinu dana osam miliona ljudi će umrijeti od nekog oblika raka, od toga je tri četvrtine Amerikanaca. Niti u jednoj zemlji od raka ne umire tako mnogo ljudi kao u Americi. Smrt nije samo smrt. Ona je i dobar, unosan biznis

U proteklim stoljećima čovječanstvo je pronašlo mnogo toga, kako bi život postao podnošljiviji, posebno kada godine ili nesreće uzmu svoj danak. Tako danas postoje naočale, slušni aparati, ortopedska pomagala i vještački zubi, a nedavno smo pisali i o potpuno funkcionalnim vještačkim udovima. Ne tako davno djeca su umirala od dijareje, a upala pluća bila bi fatalna u većini slučajeva. Pronašli smo lijekove i adekvatne terapije za mnogo bolesti i tako došli u mogućnost da sebi produžimo život za više godina. Samo jedno oboljenje odolijeva našoj želji za besmrtnošću. Uzalud decenije istraživanja, uzalud milijarde dolara potrošenih u istraživanja, uzalud stotine radova brojnih istraživača i naučnika. Rak ostaje misterija i nepobjediva tvrđava za medicinu, koja još ne zna tačno ni šta uzrokuje ovo oboljenje ni šta pogoduje njegovom rastu.

Rak nije bolest siromašnih. Naprotiv. On pogađa sve društvene slojeve, sve rase i sve kulture. Loša ishrana, cigarete, život u zagađenom okolišu mogu kod nekih osoba izazvati rak, no to i ne mora biti slučaj. Od raka debelog crijeva obolijevaju i ljudi koji nikada nisu jeli brzu hranu, za koju se vjeruje da uzrokuje ovo oboljenje.
Od raka pluća obolijevaju i ljudi koji nikada pušili. Znakovit je slučaj čuvenog komičara Andyja Kaufmana, kojeg je maestralno odigrao Jim Carrey u filmu „Čovjek na Mjesecu”, koji privatno nikada nije pušio, ali godinama je radio u zadimljenim klubovima, te umro od raka pluća. Linda McCartney, supruga jednog od najbogatijih Britanaca svih vremena, bivšeg “Beatlesa” Paula McCartneya, umrla je 1998. od raka dojke. Njen bogati suprug i danas često u medijima ističe kako bi da može danas zamijenio cijelo svoje bogatstvo za život svoje supruge. No, njegovih 800 miliona dolara nije moglo pomoći borbi protiv opake bolesti. Rak je i ovog puta izašao kao pobjednik, dokazujući da je gospodar naših života, bez obzira bili siromašna radnica s polja riže u Kini ili poznata i bogata glumica Angelina Jolie.

{adselite}Jolie je nedavno šokirala cijeli svijet odlukom da odstrani obje dojke, kako bi spriječila eventualno oboljevanje od raka, čije ćelije se nalaze u tijelu ove uspješne i humane žene. Da postoji lijek za rak, recimo u vidu tablete i injekcije, Jolie bi ga bez sumnje mogla priuštiti, no takvog nečega još nema, niti je izvjesno kada će se pojaviti. Postoji samo nada da će nas bolest zaobići.

Čudo ili ubleha iz Teksasa

Osim hemoterapije, te skupih lijekova, brojni oboljeli od raka nadu polažu u čovjeka koji se zove doktor Stanislaw Rajmund Burzynski. Živi i radi u Houstoneu, u Teksasu, i danas je, vjerovatno, najkontroverzniji ljekar današnjice. On je čovjek koji ima čitavu zajednicu sljedbenika i poštovalaca, te veliku armiju protivnika koju čine, uglavnom, predstavnici moćnih farmaceutskih kompanija i vladini službenici, koji osporavaju validnost njegovih istraživanja. Za jedne šarlatan, za druge spasitelj, Stanislaw Rajmund Burzynski i dalje radi u svojoj modernoj klinici i tvrdi da je otkrio način na koji rak, zapravo, djeluje i kako se naše tijelo brani od njega.

Naše tijelo proizvodi mnogo ćelija, a svaka deseta od njih je potencijalno kancerogena. Zašto onda svi ne obolimo od raka? Zato što naše tijelo ima svoj odbrambeni mehanizam protiv ove bolesti. Taj mehanizam se sastoji od antineoplastona koji neutraliziraju ćelije raka u našem organizmu, kaže doktor Burzynski u filmu „Rak je ozbiljan posao”.

I spomenuti film i doktor Burzynski, kao i postojanje materije pod imenom antineoplastoni, često su posljednjih godina na udaru kritika, posebno zbog određene tajnovitosti koju spomenuti doktor pravi oko svojih istraživanja. No, kada se na stranu ostavi kontroverza o istraživanju raka, Burzynski je vrlo obrazovan ljekar i vrlo plodan autor, sa više od 300 objavljenih radova.

Rođen je 1943. u poljskom gradu Lublinu, gdje je 1967. diplomirao medicinu kao najbolji od 250 studenata u klasi. Iste godine je otkrio „prirodno postojeće peptide u ljudskom tijelu koji kontroliraju rast ćelija raka”. On je, također, otkrio da ovi peptidi nedostaju u organizmima oboljelih od kancerogenih oboljenja.

Iduće godine Burzynski je magistrirao na Medicinskoj akademiji u Lublinu, te je uz odlične preporuke svojih profesora i stipendiju, otputovao na usavršavanje u SAD, gdje je na Baylor koledžu u Houstoneu od 1970. do 1977. radio kao istraživač i asistent profesora. Njegovo polje istraživanja bilo je utjecaj peptida na ćelije raka, stoji na njegovoj web stranici. Bio je autor i koautor 16 različitih naučnih publikacija koje su tretirale ovu materiju. Godine 1977. osnovao je vlastitu kliniku za liječenje oboljelih od raka. Ta institucija, iako često osporavana i proglašavana kontroverznom, danas spada u najopremljenije klinike ovog tipa u Americi, a u njoj rade vrhunski stručnjaci iz oblasti onkologije.

Ono što brojni protivnici doktora Byrzinskog često zaboravljuju jeste da ova institucija nudi i klasične tretmane za liječenje od raka, kao što su hemoterapija i lijekovi koje su odobrile medicinske institucije vlasti SAD-a. Liječenje peptidima, odnosno antineoplastonima, nudi se kao dodatna usluga eksperimentalnog tipa. Već pune tri decenije doktor Byrzinski vodi rovovski rat s moćnom institucijom naziva FDA, američkom agencijom za hranu i lijekove. U tom ratu, početom još 1983., ponekad dobiva kontroverzni doktor poljskog porijekla, ponekad dobiva FDA, zabranjujući Byrzinskom ovo ili ono, najčešće ga sputavajući da konačno registrira svoj lijek i tako stvarno dokaže da li nešto vrijedi ili je tek obična ubleha.

Kome vjerovati u ovom slučaju? Iskusnom doktoru s referencama, te članu uglednih svjetskih asocijacija ljekara i čovjeku iza kojeg stojih 300 objavljenih naučnih radova i 8.000 ljudi koji tvrde da su im doktor Byrzinsky i njegovi kontroverzni antineoplastoni spasili život. Ti preživjeli pacijenti i članovi njihovih porodica najbolji su svjedoci doktoru Byrzinskom i njegovim saradnicima. S druge strane, zvanična nauka i službena medicinska struka također ima pravo da tvrdi ono što misli da je ispravno. Čak je i jedan Isaac Newton svojevremeno tvrdio da kamenje ne može padati s neba. Danas su meteori i meteoriti naučna činjenica za koju zna svaki učenik šestog razreda osnovne škole.

Ko je u pravu, doktor Byrzinsky ili njegovi protivnici, pokazat će vrijeme. Svake godine 7,6 miliona ljudi u svijetu umire od raznih oblika raka. Oni samo traže lijek. Bio on priznat ili nepriznat, proizvodio ga poljski imigrant iz Teksasa ili moćna farmaceutska korporacija. Život nema cijenu.

Lijek iz urina


Kako lijek nisu zvanično odobrile američke vlasti, tako ne može biti ni prozveden industrijski i stavljen na tržište. Time doktor Byrzinsky opravdava astronomske cijene svojih terapija koje iznose i više od 100.000 dolara. S obzirom na to da lijek nije zvanično priznat, za njegovu terapiju ne važe zdravstvena osiguranja.

Na drugoj strani, Byrzinski tvrdi da bi s dobivenom dozvolom i serijskom proizvodnjom lijek bio izuzetno jeftin. Antineoplastoni su peptidi koji se dobivaju iz urina.

Napad na blogere

Dolaskom društvenih mreža rat doktora Byrzinskog i njegovih protivnika se intenzivirao i eskalirao krajem 2011. Naime, osoba koje se predstavljala kao „gospodin Stephens” javlja se prijetećim porukama blogerima koji su pisali negativne kritike o klinici doktora Byrzinskog. „Gospodin Stephens” je, također, slao poruke u kojima su bile tačne adrese i fotografija kuća „brbljavih blogera”, tražeći da sa svojih stranica uklone sadržaj koji je, navodno, vrijeđao kliniku. Klinika je na kraju priznala da je „gospodin Stephens” bio čovjek kojeg su unajmili da zaštite svoj ugled i poslovanje.

Od gluposti do istine…

Poštovatelji lika i djela doktora Burzynskog često kao svoj argument navode ovu frazu i misao Carla Sagana: U srcu nauke je bitna ravnoteža između dvaju naizgled proturječnih stavova – otvorenost za nove ideje, bez obzira koliko bizarne bile ili kontroverzne, a najviše nemilosrdnim skeptičnim ispitivanjem svih ideja, starih i novih. Ovo je način kako duboku istinu izvući iz duboke gluposti.

Među utemeljiteljima “Zeitgeista”

Doktor Stanislaw Rajmund Burzynski nije samo „borac protiv” opasnih bolesti. On je i društeni aktivist koji se bori protiv velikih multinacionalnih korporacija. Jedan je od utemeljitelja čuvenog pokreta „Zeitgeist”

BILO JEDNOM U JUGOSLAVIJI: NAJLUĐA PREZIMENA U CIJELOJ ZEMLJI IMALI SU HERCEGOVCI

U julu 1991: Tri brata rođena, a svaki se različito preziva. Nije ni čudo kad se zna kakav im je teret otac ostavio. Pa ipak, mnogi se prezimena lako ne odriču. Kurajice, Prdalice, Budalice dično nose svoje osobne karte baš kao i Kukeci, Ježeci, Stekleci, Gnjidovci… Mladi Zlikovac se ženi Lešinom, a Dangubić Radovićkom. Sve je moguće u zemlji za koju se zna da ima najviše smiješnih prezimena u Europi…

Tek smo prvi put duboko udahnuli zaplakali , zaplakali, isprepadani čudnom vanjskom svjetlošću, nismo se ni snašli, a već su nam ga prikačili, piše Yugopapir.

Ono je raslo s nama, radovali su se kada smo naučili da ga izgovaramo, morali smo biti ponosni na njega, iako nam se možda i nije svidjelo. Po njemu su nas prepoznavali, poštovali, karakterizirali. Ako ste pripadnik pola što ga nazvaše nježnim, mogli ste ga na sreću ili na žalost promijeniti. Naravno, riječ je o prezimenu.

U koju god stranu zavrtite globus, otputujete li u bilo koju zemlju i zavirite li u osobne dokumente njenih stanovnika, srest ćete se s neobičnim i neočekivanim prezimenima koja su često smiješna, podrugljiva, koja karakteriziraju i “nešto znače”.

Krenut ćemo od susjeda Italijana koji se ponekad prezivaju i Trentacipili (32 vlasi na glavi) ili Boccanera (crna usta), pa preko Nijemaca što se s ponosom upisuju kao Floh (buha), Luckefett (čovjek koji liže mast).

No, vratit ćemo se, s razlogom, u naše krajeve. Vladimir Dvorniković je jedom napisao da malo tko u Europi ima toliko i tako podrugljivih prezimena kao mi: “Ima tu virtuozno složenih imena, pravih filoloških poslastica, u kojima su kristalizirane nekadašnje anegdote i povijesti, stegnute cijele male rečenice, izražen moralni karakter, “prijekor”, tjelesne i duševne mane, porijeklo, zanimanje, hod, glas i još koješta…”

Gospon Jazbec

Vratimo se malo u prošli vijek, u šeher-Sarajevo. Na kaldrmi Baščaršije srest ćemo ugledne zanatlije što se prezivaju: Mlačo, Balo, Pjano, Šišo… Prohujale godine, pa čak i čitav vijek, a ista prezimena ostaše da žive do dana današnjeg.

Malo sjevernije Zagorci i Slovenci navikli su već da im se obraćaju: gospon Kukec, Jazbec (jazavac), Gnjidovec, Ježek, Sirek, Steklec (stekli-pobjesnio)… Kada se zasitite problema, kućnih poslova a nemate ništa pri ruci što bi vas moglo relaksirati, razvedriti, posegnite za telefonskim imenikom svoga grada. Zaprepastit ćete se da pored vašeg (ne)običnog prezimena postoji još toliko drugih različitih.

Najbogatiji dio naše zemlje upravo po neobičnim, nesvakidašnjim prezimenima je Hercegovina – i to krševiti predjeli oko Trebinja, Ljubinja, Gacka. Među tim prezimenima našli smo i ona koja su zasmetala njihovim vlasnicima. Poželjeli su da skinu sa sebe to neobično porodično, vjekovno obilježje, da prekinu seoska zadirkivanja, smišljene rugalice na njihov račun, školske šale, nadimke…

Poslije drugog svjetskog rata neki su s prezimena Kurajica prešli na Vuković, Prdalice su po papirima i po srcu postali Jovanovići, Obrenovići, zavisno od imena oca. Neki od roda Derikučka su sada Dušanovići, Savići, Vasići.

Dešavalo se i to, da tri brata uzmu tri različita prezimena, ili dva promijene porodično ime, a treći ga zadrži. Tri brata rođena, a ne mogu da ih po imenu prepoznaju!

Pjesnik i knez

Radojka Pičeta (56) iz Trebinja, djevojački se preživala Đordan.

“Kada sam upoznala mog muža Pičetu, nisam vidjela tu ništa naročito zanimljivo, smiješno. Nosim to prezime trideset godina, s ponosom. Katkad ipak zbijaju šale na račun takvih prezimena. Još se u Popovom polju s koljena na koljeno prenosi duhoviti odgovor Alekse Šantića knezu Ristu Pičeti koji je pozvao pjesnika na neku slavu. Aleksa je odgovorio u stihu: “Aoj, Risto ime dično, spremi nešto prezimenu slično, dolazim!”

Brojni korijeni “čudnih” prezimena Hercegovaca protežu se još dalje od Šantićevog vremena. U doba vladavine Turaka na ovim prostorima, za kaznu, mnoge porodice ponijele su porodična imena po lošoj osobini ili zanimanju nekog njenog člana. Turci davno odoše, a te čudne kovanice ostadoše.

Trebinjka Slobodanka Kurajica već 18 godina nosi to prezime: “Znam da je jedan od naših daljih rođaka promijenio prezime… Od muža sam čula da su Kurajice došle ovdje iz Crne Gore. U starim knjigama stoji da su se ranije prezivali Danilovići. Postoje dvije verzije zašto su to uradili. Po prvoj – porodica je uzela to prezime jer su se rijetko rađala muška djeca, pa da bi očuvali lozu. A priča se i to da je još davno hiljadu četiristo i neke godine djevojka iz porodice Danilović rodila izvanbračno dijete, pa je prozvaše Kurajica!”

Imenik kao jelovnik

Ma koliko da su se ljudi krševite Hercegovine srodili s prezimenima koja nose, nađu se ponekad u životnim situacijama koje izazivaju smijeh. Trebinjski matičar Ognjen Hrnjez priča: “Jednom je na vjenčanje došao mladi par. “Sudbinsko pitanje” je glasilo želi li mlada da bude Dangubićka ili Radovićka. Na to je, prije mladinog odgovora, muž dobacio: “Da bude dangubićka to nikako, biće radovićka.”

Ili, tko može da se uzdrži od smijeha kada prisustvuje vjenčanju gdje je mladoženja Zlikovac, a mlada Lešina.

U okolini Čapljine zbilo se i to: izvjesni Raguž oženio se damom Zaguz.

Ovo na ravnim, osunčanim, zelenim poljima i krševitim gorama nije baš nešto neobično, ali kada Hercegovci krenu na put dešavaju se razni nesporazumi.

Blažo Šupljeglav (18) iz Trebinja liječio se u Ljubljani.

“Dok sam ležao u bolnici, i majka je bila sa mnom. Zvali su portirnicu: “Mogu li dobiti Šupljeglave?” Dežurna sestra je ljutito odgovorila: “Ne može!”… Nanovo je zazvonio telefon: “Molim vas Šupljeglave.” Već iznervirana sestra se proderala: “Prestanite, nitko ovdje nije šupljeglav!”… Kada se sve razjasnilo, previjala se od smijeha… I mene su u školi zvali Šuplji, a dobar sam učenik. Inače, to prezime i ne odgovara našoj porodici. Ima nas i doktora i profesora, uopće učenih ljudi.



Prezimena koja bi trebalo da predstavljaju karakter ili osobine već odavno su se odvojila od stvarnosti. Mučibabe i nisu tako ćutljivi, niti je Smrzlićima uvijek hladno. Palikuće ne pamte da im je ikada pala neka piromanska ideja na pamet.

Inače, širom zemlje prisutna su prezimena koja predstavljaju životinje. U tom raznovrsnom svijetu nalaze se i: Tica, Kokoška, Kokot, Pijevac, Ćuk, Oro, Guja, Gmaz, Medved, Krtica, Kobilica, Mačkić, Zekonjić…

Nikada niste ni pomislili da bi se od naših prezimena mogao sačiniti vrlo bogat jelovnik. Recimo za predjelo (hladno) mogla bi: Kobasica, Sudžuka, a za predjelo (toplo) Popara, Cicvara, Varenika, a tek jelo: Krvavica, Burek, Paprikaš; na kraju dolazi Rakija, Rakijaš, Lozovina, Glogovina…

Prcići vole Guriće
Ipak, Hercegovci ostaju nenadmašni. Sjetimo se samo prezimena poput: Buzaljko, Ćupina, Kureš, Potrebica, Budalica, Merdžo, Magazin, Prkačin, Prndelj, Prdavac, Guzina, Tuka, Balavac…

U Stocu, prelijepom gradiću smještenom na obalama zelenooke Bregave, još i sad prepričavaju zgodu iz vojničkih dana njihovog sugrađanina koji se preziva Zaklan: “Noć. Stažarsko mjesto. Poručnik je u patroli. Vojnik prenut kasnom posjetom raportira: “Na straži vojnik Zaklan!” “Ama kako zaklan”, prenerazio se poručnik.

“Pa druže poručniče, to mi je prezime”, zamucao je vojnik.”

Ni Dušanu Džodži iz Dražin dola nadomak Trebinja nije bilo lako biti vojnik s tako neuobičajenim prezimenom.

“Neki ga nisu znali ni izgovoriti”, sjeća se Dušan. “Zvali su me Đođo, Džo na kvadrat, bilo im je lakše da me zovu Đorđan, nego mojim prezimenom.”

Ponekad bogami, dođe i do nekih neugodnih situacija. Ali veseli Hercegovci sve okrenu na šalu.

Pitali, vele, izvjesnog Gurića iz okoline Trebinja zašto ima desetoro djece. Valja ih sve nahraniti i iškolovati. A on radostan odgovori: “Pa što da radim kada mi se žena preziva Prcić, a ja Gurić!”

I tako vremena i rijeke teku, sve se mijenja osim prezimena. A smijeh se nastavlja…

Njemačka tražie stotine hiljada radnika


Njemačka ekonomija proživljava novi uzlet, a nedostatak mladih ljudi predstavlja ozbiljan problem visokoj potražnji. Kompanije zato panično traže radnike po čitavom svijetu.
Njemačka ekonomija proživljava novi uzlet, a nedostatak mladih ljudi predstavlja ozbiljan problem visokoj potražnji. Kompanije zato panično traže radnike po čitavom svijetu. Njemački poslodavci u trećem kvartalu ove godine suočili su se s najvećim nedostatkom adekvatne radne snage do sada, prenosi portal "Poslovni dnevnik".

Centralni zavod za zapošljavanje napravio je popis od približno 110 različitih zanimanja gdje je nestašica najevidentnija. U tu kategoriju spadaju zanimanja kao što su inženjeri, IT stručnjaci, doktori i zdravstveni radnici, trgovci, te različita zanatska zanimanja.

Njemački zdravstveni sistem najviše potražuje doktore, medicinske sestre, terapeute i farmaceute. Traženi su i vodoinstalateri, monteri klima-uređaja, sanitarni radnici, moleri, krovopokrivači i fasaderi.

I u turizmu situacija s nedostatkom radne snage nije ništa bolja. U tom sektoru najviše se traže radnici svih struka za rad u hotelima i restoranima. Napominje se da je potrebno osnovno znanje njemačkog jezika, jer se u protivnom mnogo teže pronađe posao.